Nar ili mogranj je listopadni grm, koji vodi porijeklo iz Irana. Njegov plod je korišten kroz povijest čovječanstva, kao simbol vjerovanja i ideala, braka i plodnosti, života i smrti, rođenja i vječnog života. Zbog svojih hranjivih vrijednosti, smatra jednim od najzdravijih plodova na svijetu. Obilje vitamina C i K, proteina, vlakana, minerala, antioksidanasa samo su neke od karakteristika koje ga opisuju, kao zdravstvenog čarobnjaka. U narodnoj medicini se koristi kao protu-upalni lijek, sprječava srčane bolesti, dijabetes, rak, Alzheimerovu bolest i dr. Kur’an spominje da šipak raste u rajskim vrtovima, dok u hriščanstvu se pojavljuje kao vjerski ukras, a u kineskoj kulturi šipak se smatra simbolom plodnosti i reprodukcije, povezanim sa zemaljskim boginjama.

Priprema tla i sadnja

Nar preferira više blago alkalna tla, iako se može adaptirati i na blago kisela tla, ako su dobro drenirana i plodna. Zahtijeva sunčana i topla područja, sa najmanje 6 sati sunčeve svjetlosti dnevno. Najbolja tla za uzgoj nara su pjeskovito-ilovasta, sa bogatim udjelom humusa. Nar je najbolje posaditi u kasnu jesen ili rano proljeće, dok se biljni nektar nalazi najbliže žilama korijena. Može se saditi na dva načina i to:

Sadnja nara iz sjemena

Sjemenke nara jako brzo klijaju i rastu u početnim fazama razvoja. Uzgoj iz sjemena najbolje je početi u zimskom periodu u zatvorenom prostoru, na način da se sjemenke sade u tzv. klijališta. Iz nara se izvade sjemenke, operu zatim ostave da se suše par dana, prije sadnje. Sa sjemenki je, prije sadnje, potrebno otkloniti pulpu (zaštitni omotač), zatim posaditi plitko u rastresito i lagano tlo. Klijalište se postavi na svijetlo i toplo mjesto, u blizini prozora najbolje. Klijalište je potrebno održavati optimalno vlažnim, kako bi zasađene sjemenke proklijale u narednih 30-40 dana. Preporučuje se klijalište prekriti prozirnom folijom, kako bi se održavala vlažnost i povećala ukupna temperatura zemlje u klijalištu.

Izrasle mlade biljke bilo bi poželjno presaditi u zasebne male saksije, kako bi nastavile svoj razvoj do trajnog presađivanja u vrt. Ovo je najbolje učiniti kada su razvijena 2-3 lista na stabljici. Kada prođe opasnost od mraza i kada je zemlja dovoljno dobro ugrijana, mlade sadnice se prebacuju u vrt gdje nastavljaju svoj rast i razvoj.

Plodovi nara koji se kupe u marketima su obično hibridi, koji nakon sadnje ne daju plod. Pa ako se nar sadi u svrhu uzgoja zbog ploda, ne preporučuje se uzgoj iz sjemenki nara hibrida.

Njega i zaštita

Nar voli sunce i visoke temperature. U zimskom periodu, ako je zasađen u velike saksije, obavezno se mora premjestiti u zatvoren prostor. U vrtu poželjno je stablo zaštiti agro folijama, uz pomoć kojih korijen stabla neće mrznuti, a stablo će slobodno disati.

Zalijevanje nara obavljati samo kada je zemlja suha na dodir. U ljetnom periodu preporučuje se zalijevanje obavljati jednom sedmično, što opet zavisi od vrste tla. Zalijevanje se vrši samo po zemlji, bez špricanja listova nara vodom, jer u suprotnom može doći do razvoja gljivičnih oboljenja. Postavljanjem malča oko stabla, ali ne preblizu stabla, spriječiti će se izrastanje korova. Malč optimalno djeluje i na očuvanje umjerene vlage tla, što pogoduje naru i smanjuje potrebe za vodom.

Gnojidbu nara 3 godine nakon sadnje poželjno je obavljati 3 puta godišnje, i to u novembru, februaru i mjesecu maju. Dok starijim zasadima gnojidba je dovoljna dva puta godišnje i to početkom i krajem zimskog perioda. Gnojivo zagrijava tlo što sprječava smrzavanje izdanaka korijena, kao i što obezbjeđuje tlo dovoljnim količinama hranjivih materija. Za gnojidbu je poželjno koristiti zrelo stajsko gnojivo ili kompost, koji se postavlja na površinu oko stabla, udaljen otprilike 25-30 cm od glavnog stabla.

Rezidba

Stablo nara može narasti i do 6 m u visinu, iako se najčešće uzgajaju kao mala stabla. U svrhu povećanja rodnosti i zaštite od bolesti, nar je potrebno i redovno obrezivati. Rezidbu je najbolje vršiti u stadiju mirovanja biljke, kada nema opasnosti od mraza. Kasna jesen ili rano proljeće su idealno vrijeme za rezidbu. Rezidbu je potrebno vršiti dezinficiranim alatkama, i obrezuju se sve oštećene grane, grane koje se ukrštaju i grane koje rastu prema unutrašnjosti. Na ovaj način krošnja se prorjeđuje, potiče se rast novih plodnih grana, povećava se cirkulacija zraka u krošnji, što pogoduje zdravlju nara. Rezidbu je najbolje vršiti jednom godišnje, svake godine.