Osim što je ukusno i zdravo za jelo, grožđe je tj. vinova loza jedna od najljepših biljaka, za ukrašavanje vrta. Svog dramskog i pomalo mračnog izgleda, vrtu daju jednu posebnu notu vječnosti i zdravlja. Obilje hranjivih materija, specifičan okus, jedinstven miris, zdravstvene prednosti, samo su neke od karakteristika koje ovu biljku čine jedinstvenom i posebnom.

Prvi uzgoj grožđa zabilježen je prije otprilike 8000 godina na Bliskom Istoku, odakle se proširio kroz cijeli svijet, te su vremenom stvorene mnogobrojne vrste namijenjene za različite svrhe. Danas, grožđe broji preko više hiljada vrsta, prilagođenim različitim staništima, svrsi uzgoja, te boji ploda. U narodnoj medicini grožđe se koristilo za snižavanje šećera u krvi i kolesterola, liječenje gastrointestinalnih tegoba, infekcije urinarnog trakta i dr.

Prije se vjerovalo da konzumacija bijelog grožđa oslobađa čovjeka od briga i stresa, te pruža mu slobodu izliječenjem od tjelesnih i duševnih tegoba. Grožđe, još od tada, predstavlja simbol radosti, plodnosti, strpljenja i svečanosti.

Priprema tla i sadnja

S obzirom da grožđe broji mnogo vrsta, te su sve adaptirane na različite klimate, pa i sama uzgojna metoda ovisi od sorte i namjene uzgoja. Osnovna podjela grožđa može se svrstati u nekoliko grupa:

Stolne sorte – namijenjene svježoj upotrebi

Vinske sorte – namijenjene proizvodnji vina

Destilati – namijenjeni proizvodnji rakije

Sorte namijenjene sušenje

Dekorativne sorte

Sve one zajedno imaju nekoliko zajedničkih karakteristika u pogledu strukture tla i hranjivih materija. Najbolja tla za uzgoj grožđa su pjeskovito-ilovasta, jer obezbjeđuju dobru drenažu vode i dobru prozračnost, te se brzo suše i u rasponu su optimalnog pH (5,5-6,5) za uspješan uzgoj grožđa.

Tlo je najbolje pripremiti par mjeseci prije sadnje. Duboko oranje, otklanjanje korova, većeg kamenja, gnojidba zrelim kokošjim i stajskim gnojem, su jedni od osnovnih radnji za uspješnu sadnju. Površinska obrada tla vrši se par dana prije sadnje. Tla pod nagibom većim od 20% nisu poželjna za uzgoj grožđa, jer voda koja se cijedi iz gornjih slojeva se nakuplja na dnu nagiba, zbog čega nastaju nepovoljni uvjeti u donjim redovima. Manje nagibna tla su idealna za uzgoj, jer poboljšavaju cirkulaciju zraka i blago oticanje viška vode. Grožđe voli mnogo sunca od 6-8 sati dnevno, te dobru cirkulaciju zraka, pa bi izbor područja trebao udovoljiti njegovim uslovima.

Sadnja vinove loze

Jednogodišnje sadnice golog korijena, pokazale su se kao najbolje za uzgoj. Prije sadnje potrebno je iskopati rupe, dovoljno široke za prihvat korijena, i duboke da donji dio korijena ostane par centimetara iznad dna. Najbolje je prije sadnje sadnice ostaviti u vodi 24 sata, kako bi korijen upio dovoljnu količinu vlage, što potiče rast novih izdanaka. Suho i oštećeno korijenje se obrezuje prije sadnje, jer bi crpilo energiju cjelokupne biljke.

Neke od najpoznatijih sorti grožđa su:

Njega i gnojidba

Vinova loza ne podnosi korov u svojoj blizini, prvih par godina svog početnog rasta. Sprječavanje izrastanja korova pomoći će malč od slame, sijena, borovih iglica, piljevine ili polijegajuća crna folija, koji pored ove funkcije imaju i zaštitnu ulogu protiv nametnika, te čuvaju vlagu i temperaturu tla.

Zalijevanje ovisi o podneblju i vrsti zemljišta na kojem je zasađena vinova loza. Na lakšim, poroznijim tlima i toplijim područjima zalijevanje se obavlja češće, nego na težim tlima i hladnijim područjima. Najbolje vrijeme za zalijevanje je tek kad je zemlja potpuno suha na dodir. Ostajala voda je idealna za zalijevanje u pred-večernjim satima, kada se zemlja i biljke ohlade od velikih dnevnih vrućina. Postavljanje sistema za navodnjavanje u većim vinogradima olakšava posao zalijevanja.

Gnojidba vinove loze

Tokom prve godine, mlade sadnice grožđa, trebaju mnogo hranjivih materija. Ako je tlo siromašno hranivima, posebno azotom, poželjno je dvije sedmice nakon sadnje, prehraniti grožđe gnojivom sa većim udjelom azota, kako bi se stimulisalo bolje ukorjenjivanje. Kokošje gnojivo rastvoreno u vodi, je jedno od boljih opcija za početnu gnojidbu vinove loze. Za kvalitetna tla bogata hranjivim materijama nije potrebna gnojidba, čak i do prve dvije godine nakon sadnje. Prekomjerna gnojidba može imati i negativan učinak na budući plod. Iako stimuliše brži rast stabljike, dok kvalitet ploda opada.

Odrasle stabljike vinove loze prehranjuju se u rano proljeće gnojivima uravnoteženim u sva tri mikro elementa (NPK), što omogućava bolji i brži rast, te dovoljno hraniva u fazi cvjetanja, kada vinova loza treba najviše energije. Zakašnjela gnojidba ili gnojidba usred sezone, negativno utiče na kvalitet ploda.