Prevencija: najbolje reagovati odmah nakon pojave prvih simptoma, otkinuti sve zaražene listove i grane, dezinficirati alatke, i primjenivati pravilno rotaciju usjeva, kako bi se sprječilo ponavljane ove bolesti.

• Pjegavost listova – širi se jako brzo po hladnom i vlažnom vremenu. Karakteristične pjege na listovima prvi su znakovi ove bolesti, koje se šire i postaju veće.

Prevencija – u ranoj fazi bolesti špricati biljke prirodnim sredstvom na bazi bakra. Plavi kamen, od kojeg se pravi modra galica je jedna od preventivnih metoda protiv širenja ove bakterijske bolesti.

Bolesti uzrokovane gljivicama

Gljivice uzrokuju većinu ozbiljnih bolesti biljaka i obično ih je jako teško iskorijeniti. Gljivice uništavaju biljke ubijanjem biljnih stanica, a šire se vjetrom, vodom i zaraženim tlom. U biljke ulaze kroz otvore tvz. stome, uzrokujući najčešće ugibanje biljke. Poljoprivrednici širom svijeta koriste preventivna sredstva kako bi se spriječilo pojavljivanje gljivičnih oboljenja usjeva. Neke od najčešćih gljivičnih oboljenja biljaka su:

• Plamenjača – smatra se jednom od najrazornijih bolesti biljaka. Najčešće napada vinovu lozu, paradajz, krastavac, krompir, grah i dr. Prvi simptomi uključuju promjenu boje vrhova lišća u žućkasto-zelenu, zatim jako brzo prelazi u smeđu, što znači da listovi umiru. Najčešće se javlja pri velikoj vlažnosti i toplom vremenu, kada gljivice uslijed povoljnih uslova se brzo razmnožavaju i napadaju usjeve.

Prevencija – pratiti količinu vode u tlu i na lsiovima, zalijevati samo zemlju u večernjim satima, pratiti vrijeme i spriječiti pojavu plamenjače špricanjem prirodnim sredstvima na bazi bakra poput modre galice i preslice. Kiša ispire i smanjuje djelovanje ovih sredstava, pa je poželjno odmah nakon padavina pošpricati usjeve.

• Pepelnica – karakteristične bijele praškaste mrlje na donjim listovima prvi su znak pojave pepelnice. Brzo se širi i na ostale ostale listove koji postaju žuti, zatim smeđi. Pepelnica je najčešća na biljkama krastavice, dinje, tikve, paprika i dr. pri relativno suhim vremenskim uslovima, na temperaturama iznad 20 C°.

Prevencija – održavanje umjerene vlage tla, redovna upotreba sredstava na bazi sumpora i bakra, kao što je plavi kamen pomiješan sa živim vapnom. Soda bikarbona, češnjak, mlijeko i blagi rastvor sirćeta je još jedna prirodna preventivna metoda protiv pepelnice.

Korisni savjeti

Prirodna sredstva protiv gljivičnih oboljenja su odlična prevencija, ali ne i lijek. Pravilnom upotrebom prirodnih sredstava spriječava se pojava ovih bolesti. Soda bikarbona je odlično sredstvo protiv svih vrsta gljivičnih oboljenja, a ujedno reguliše i pH tla, te vrši dezinfekciju staništa biljaka. Kako je koristiti protiv gljivičnih oboljenja:

3 kašikice sode bikarbone pomješaju se sa isto toliko biljnog ulja, i doda se pola kašikice tečnog sapuna. Ovim rastovorm se špricaju zdrave biljke i biljke koje su u početnoj fazi razvoja gljivičnog oboljenja.

Mlijeko ili sirutka se pokazalo kao bolje preventivno sredstvo od hemijskih fungicida, jer su radikali u mlijeku toksični za gljivice. Mlijeko ili sirutka se pomješa sa vodom u omjeru 40:60 i špricaju se sve biljke u periodu od dvije sedmice.

Sirće (ocat) je poznato kao prirodni herbicid (uništava biljke), ali je u blagom rastvoru odličan i kao fungicid. Pomješaju se 4 kašikice sirćeta sa litrom vode, te se ovim rastvorom špricaju biljke svaka tri dana u periodu od 2 sedmice.