Poljoprivreda – Načini uzgoja

Written by Lejla B

29 travnja, 2020

Poljoprivreda je gospodarska djelatnost, koja se prvenstveno odnosi na proizvodnju hrane, uzgoj biljaka i životinja, sirovina i prirodnih vlakana. Ujedno je i umjetnost gospodarenja biljkama i životinjama. Bez poljoprivrede ne bi bilo ni čovječanstva, pa se njen razvoj i izučavanje prati od prije nekoliko stotina hiljada godina. Njeni počeci, sakupljanjem divljeg bilja, različitih bobica, lova na divlje životinje, prva obrada zemlje, su doveli do ekspanzije različitih metoda uzgoja. Danas, poljoprivreda, kao razvijena gospodarska djelatnost, prema načinima proizvodnje, može se podijeliti u nekoliko kategorija:

Konvecionalna ili industrijska poljoprivreda

Ovakav način uzgoja, donio je u svijetu procvat u poljoprivredi. U konvencionalnoj poljoprivredi, teži se više na što većem kvantitetu, nego kvalitetu gotovih proizvoda. Upotrebom sintetičkih gnojiva, pesticida, hibridnih sjemena, koncentrata za prehranu životinja, upotrebom modernih i skupih tehnologija, konvencionalna poljoprivreda donosi i dobru novčanu dobit svakom uzgajivaču. Iz zemlje, svakog sjemena i svake životinje se nastoji dobiti maksimalna dobit. Dozvoljena su sva sredstva koja će to i ostvariti, bilo da je riječ o nekontrolisanoj upotrebi pesticida, lijekova, kristalnih i mineralnih gnojiva, držanju životinja u zatvorenim i nehumanim uslovima, i dr. Svaka proizvodnja ima negativne i pozitivne strane. Pozitivna strana konvencionalne poljoprivrede je što se može dobiti brže i više gotovog proizvoda, pa i na manjoj površini zasijane zemlje, uz manje uloženog teškog poljoprivrednog rada.

Negativne strane konvencionalne poljoprivrede, odnose se na narušavanje ekološke raznolikosti, zbog upotrebe otrova, zagađuju se podzemne vode, zemlja, i zrak. Štetnosti za ljudsko zdravlje konzumiranjem GMO gotovih proizvoda, sve se više otkrivaju i sve su više zabrinjavajuće. Zdravlje farmera je u većoj opasnosti zbog izloženosti pesticidima i drugim hemijskim obrađenim sredstvima. Kontrolisana upotreba pesticida, i pri tome, što više proizvedenih na prirodnoj bazi, mogu se umanjiti svi negativni učinci konvencionalne poljoprivrede.

Organska poljoprivreda (ekološka ili biološka)

Organska proizvodnja poseban je sistem održivog gospodarenja u poljoprivredi, koji obuhvata uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda. Eko poljoprivreda uključuje ekološki i ekonomski opravdane proizvodno-tehnološke metode i sisteme, najpovoljnije koristeći plodnost tla i vodu, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajolika, povećanje prinosa i otpornosti biljaka uz pomoć prirodnih sila i zakona, uz propisanu upotrebu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja i životinja. Za razliku od konvencionalne, u ekološkoj poljoprivredi nije dozvoljena upotreba pesticida, mineralnih i kristalnih gnojiva, upotreba antibiotika, hormona i sedativa. Oragnski proizvod, jasno je definiran zakonom o organskoj poljoprivredi i kao takav mora ispunjavati sve uvjete, da bi se uopšte mogao staviti na tržište kao takav.

Tradicionalna poljoprivreda

Iako mnogo podsjeća na organski uzgoj i proizvodnju, tradicionalna poljoprivreda nema pisane zakone koji se moraju poštovati, i tradicionalni proizvodi nisu kao takvi deklarisani. Uzgoj u tradcionalnoj poljoprivredi se bazira na prirodnim metodama, bez upotrebe hemijskih sredstava i mineralnih gnojiva. Ovakav način uzgoja, obično, se zasniva na polikulturama i odvija se na manjim površinama, iskorištavajući prirodne sile zakona i primitivne metode uzgoja. Upotreba ručnih alata, gnojidba prirodnim gnojivima (stajnjak), nedostaci viška proizvodnje, neodgovornost prema okolišu i sl. jedni su od glavnih karakteristika tradicionalne poljoprivrede.

Poljoprivreda kao multidisciplinarna znanost, koristi primjenu i drugih nauka, poput bilogije, hemije, genetike, fizike, ekonomije i dr.u svrhu poboljšanja uzgoja i proizvodnje. Prema poljima istraživanja, metoda obrade i uzgoja, poljoprivreda se dijeli na slijedeće oblasti:

Biljna proizvodnja

Podrazumijeva uzgoj biljnih vrsta i proizvodnju proizvoda od biljaka, kao i žetvu, ubiranje i sakupljanje plodova, samoniklog bilja i gljiva u komercijalne svrhe. Prema vrstama kultura koje se uzgajaju biljna proizvodnja dijeli se na slijedeće oblasti:

  • Voćarstvo – uzgoj, proizvodnja, zaštita i prodaja voća
  • Vinogradarstvo – uzgoj, proizvodnja, zaštita vinove loze, tehnologija i čuvanje vina
  • Ratarstvo – proučavanje i uzgoj kulturnog bilja na oranicama i livadama namjenjenim za ishranu ljudi i životinja
  • Povrtlarstvo – uzgoj povrtnih kultura na otkrivenom i zaštićenom tlu
  • Cvjećarstvo – uzgoj ukrasnog bilja
  • Gljivarstvo – uzgoj gljiva
  • Hortikultura – intezivan uzgoj i proizvodnju kultiviranih biljaka (voća, povrća, cvijeća, drveća), oplemenjivanje i genetski inženjering.
Zootehnika ili stočarstvo

Zootehnika podrazumijeva uzgoj, hranidbu i iskorištavanje domaćih životinja, te izučavanje zakona postanka, uzgojnih metoda i zakona nasljeđivanja. Prema vrsti domaćih životinja, koje se uzgajaju dijeli se na slijedeće oblasti :

  • Govedarstvo
  • Ovčarstvo
  • Konjogojstvo
  • Svinjogojstvo
  • Kozarstvo
  • Peradarstvo
  • Pčelarstvo
  • Akvakultura
  • Kinologija

Agronomi, diljem svijeta, svakodnevno izučavaju i proučavaju nove načine kako poboljšati kvalitet zemlje, usjeva, uzgoja i kompletne proizvodnje, i na taj način omogućiti što jednostavniji pristup svakom farmeru ili početniku da se ne suočava sa svakodnevnim poteškoćama u poljoprivredi. Poljoprivreda nije tek posao koji se obavlja, poljoprivreda je najvažniji posao na svijetu, i jedan od najtežih poslova na svijetu. Jedna prosječna njiva, može nahraniti i do 100 ljudi.

Povezani članci

Neven – Moćni zaštitnik

Neven – Moćni zaštitnik

Neven je jednogodišnja biljka porijeklom iz Južne Evrope i Azije. Kroz historiju čovječanstva, koristio se za liječenje mnogih bolesti, posebno kožnih oboljenja i za zacjeljivanje rana. Vremenom je dokazano da posjeduje i druga ljekovita svojstva kao što su...

Brokula – Zeleni dragulj

Brokula – Zeleni dragulj

Brokula pripada porodici kupusnjača i vrlo se razlikuje od svojih rođaka, po obliku i boji glavice. Prvi put je uzgojena na Mediteranu i Aziji, od divljeg kupusa. Vremenom je kultivirana da ima specifičan okus, koji je ljudima davao nutritivno bogat zalogaj. Osim što...

Pitomi Kesten

Pitomi Kesten

Kesten je visoko stablo, porijeklom iz umjerenih područja sjeverne polutke. Pripada porodici bukovki, te pojedine vrste mogu živjeti i do 800 godina. Njegovo stablo je prekriveno sivim korom, dok se krošnja može širiti i do 15 m. Krošnju krase sjajni listovi,...

Budite u toku s najnovijim vijestima i ažuriranjima

Prijavite se za novosti

U predviđeno polje unesite Vaš email i među prvima dobijte obavijesti o novostima i novim objavama na našoj stranici

Pratite nas

na društvenim mrežama

Translate »