Paulovnija je porijeklom iz Azije. Zbog svojih invazivnih osobina, u nekim zemljama je svrstana kao korov. U Kini je svrstana među najkorisnije drveće zbog svojih ljekovitih osobina stabla, lista i sjemenki. Biljna ulja, koja sadrži u sebi, koriste se za liječenje čireva na koži, poticanje rasta kose, sprječavanje pojave masnoća i liječenje raznih kožnih oboljenja. Osim u medicini, zbog svog snažnog brzorastućeg stabla koristi se i u drvnoj industriji. Zbog impresivne plave boje cvijetova paulovnija je dobila ime Kraljevsko stablo, i smatra se stablom sreće i života. Paulovnija predstavlja i simbol borbe protiv klimatskih promjena, jer upija zagađenje i otpušta velike količine kisika.

Priprema tla i sadnja

Paulovniji odgovara bilo kakvo tlo, osim teškog glinovitog, jer se teško cijedi. Vrlo laka je za uzgoj, brzo raste i otporna je na sušu. Može se uzgajati i na alkalnim i na kiselim tlima, ako imaju dobru drenažu, jer paulovnija ne voli zadržavanje vode. Može se uzgajati iz sjemena, reznica ili gotovih mladih sadnica. Sadi se od proljeća do jeseni, sve dok nema opasnosti od mraza. Prije sadnje potrebno je sa zemljišta otkloniti sav korov. Ne preporučuje se upotreba hemijskih herbicida.

Ukoliko se sadi iz sjemena, sjemenke se postavljaju na zreli kompost pomiješan sa pijeskom, bez pokrivanja zemljom. Prekriju se sa prozirnim najlonom ili plastikom kako bi direktna sunčeva svijetlost stimulisala sjemenke na klijanje. Sjemenke su vrlo sitne pa se treba saditi po jedna u razmaku od 3 cm. Potrebno je održavati umjerenu vlažnost redovnim špricanjem ostajalom vodom. Nakon što proklijaju, otklanja se najlon ili plastika, te se mlade biljke sade u zasebne posude. Kada dostignu visinu od 25-30 cm, prebacuju se u vrt, gdje nastvaljaju svoj rast. Prve 3-4 sedmice su kritične, te je mladim biljkama potrebno obezbjediti hladovinu kako bi očvrsnule. Za ovu svrhu preporučuje se upotreba mreža za sjenu.

Mjesto u vrtu predviđeno za sadnju paulovnije mora biti zaštićeno od jakih udara vjetra. Paulovnija zbog svojih velikih i ne jakih listova, podložna je oštećenjima udarima vjetra, zbog čega je mladim biljkama potrebno osigurati čvrstu potporu.

Za potrebe industrije najbolje je saditi u redove u razmacima od 4×4 m. Prije sadnje postavlja se folija protiv korova i sistem za navodnjavanje. Umjesto folije oko zasađenih sadnica se može postaviti malč od sijena ili slame, čija razgradnja ujedno i hrani stabla.

Cvatnja

Paulovnija cvijeta već drugu godinu nakon sadnje. Jako brzo raste, te u jednoj godini može dostići visinu od dodatnih 3 metra. Sadi se pretežno zbog svoje obilne i prelijepe cvatnje. Njeni mirisni cvijetovi pojavljuju se u proljeće u grozdovima. Također su i jestivi pa se dodaju raznim salatama. Cvijetovi imaju slatkastu aromu, zbog čega privlače pčele i leptire. Uz cvijet se pojavljuju i zelene mlade mahune koje postaju smeđe u jesen, nakon čega pucaju i iz njih izlazi velika količina sjemena. Sjeme se raznosi vjetrom i zadržava dobru klijavost i do nekoliko godina. Baš zbog toga se u Sjevernoj Americi paulovnija ubraja u invazivne vrste, jer se bez kontrole sjeme širi i dalje razmnožava, i to jako brzo.

Njega i zaštita

Paulovnija nije osjetljiva na biljne bolesti i insekte, osim što u rano proljeće cvjetni pupoljci mogu stradati od mraza. Nakon druge godine preporučljivo je obrezivati mlada stabla kako bi se što bolje ukorijenila. Obrezuju se oštećene grane, grane koje rastu prema unutrašnjosti stabla i donje grane. Gornje grane se ostavljaju kakve jesu. Obrezivanje se ponavlja sve godine kako bi stablo što bolje raslo i ukorijenjivalo se dublje u zemlju, jer tada postaje jače i otpornije.

Uslijed neadekvatne njege, mladih sadnica paulovnije, može doći do pojave truleži korijena. Prekomjerno zalijevanje i loša drenaža glavni su uzrok ovom oboljenju. Zato je jako važno posaditi paulovniju na odgovarajuće tlo i zalijevati tek toliko da se održava umjerena vlažnost tla.

Pored truleži korijena, mlada stabla mogu biti osjetljiva na pojavu gljivičnih oboljenja, najviše plijesni. Preventivna upotreba modre galice i ne zalijevanje kompletnog stabla, posebno listova, otklanja opasnost od nastanka ovog oboljenja.