Krompir je vrlo popularna i nezamjenjiva biljna kultura, koja može biti izvrstan lijek, ali i jak otrov. Vodi porijeklo iz Čilea i Perua, odakle se njegova popularnost proširila diljem svijeta. Danas u svijetu postoji oko 5000 vrsta krompira. Gomolj krompira opskrbljuje organizam sa značajnim hranjivim materijama poput ugljikohidrata, bjelančevina, esencijalnih kiselina, vitamina C i minerala (Na, Mg, K, Fe…). Pored hranjivih materija krompir sadrži i toksično jedinjenje koje se naziva solanin, koji se razara kuhanjem. Njegovo prisustvo potvrđeno je u kori i klicama krompira. Svoju široku primjenu pronašao je u kulinarstvu za pripremu mnogih jela i u narodnoj medicini, gdje se krompirov sok pokazao kao odličan lijek za različite oblike gastritisa.

Priprema tla i sadnja

Krompir najbolje uspijeva na osunčanim područjima, na zemljištima lagane strukture i dobre drenaže. Preferira blago kisela tla bogata hranjivim materijama, posebno azotom. Tlo se priprema već u jesen dubokim oranjem i gnojenjem površinskog dijela tla. Ako je već tlo prošlo kroz fazu dubokog oranja, onda se na površinu postavlja samo stajski ili kokošiji gnoj. Gnoj grije tlo i čuva ga tokom zime od smrzavanja, ali i pospješuje populaciju glista koje povoljno utiču na plodnost i rahlost tla. U proljeće tlo se ponovo gnoji, najbolje stajskim zrelim gnojem i površinski dio tla se usitnjava, do dubine od 30-50 cm, zavisno od vrste tla. Usitnjavanje tla je najbolje učiniti 15 dana prije sadnje krompira.

Gomolji krompira od sredine februara se stavljaju u pred-uzgoj, u prostoriju koja je osvijetljena i topla. Na način da se polože gomolji na pod, jedan pored drugog, pupoljaka okrenutih prema gore. Svakih par dana gomolji se okreću tako da donja strana dođe na vrh. Na taj način sprječava se mogućnost trulenja, a i omogućava se gomoljima da sa svih strana izbace klice. Veći gomolji se prerežu na pola, po širini,ukoso, vodeći računa da su polovice jednake, veličine najmanje 5 cm. Na prerezanom dijelu stvara se pokorica, koja čuva gomolj od gubitka vode, potrebne za klijanje.

Krompir se sadi u redove u već prije na 10 dana pripremljene plitke rupe ili kanale za sadnju.Redovi kanala moraju biti udaljeni jedan od drugoga najmanje 1 metar, a razmak između gomolja od 25-40 cm zavisno od veličine gomolja. Postavljeni gomolji se pokrivaju sa oko 10-15 cm zemljom.

Alternativni načini uzgoja

Njega i zaštita

Nakon izrastanja biljke iz gomolja na oko 15-20 cm visine, stabljike se zakopavaju zemljom do pola. Krompir se može nakon sadnje pokriti i slamom, zbog sprečavanja izrastanja korova i čuvanja vlage tla. Stabljika krompira najbolje raste na temperaturama od 18-20 C˚. 15 dana nakon sadnje , biljku je potrebno prehraniti, najbolje kompostom ili zrelim stajskim ili kokošjim gnojivom . Zabluda je da se stabljike krompira ne zalijevaju. U fazi kada biljka cvijeta, stvaraju se mladi gomolji krompira, pa se njeni zahtjevi prema vodi naglo povećavaju, što je presudno za dobar prinos. Ipak, dovoljna je jednom sedmično obilna kiša ili zalijevanje ostajalom vodom. Kada biljka završi sa početnom fazom cvjetanja zalijevanje se obustavlja, da bi se gomolji dovoljno dobro osušili do vremena berbe.

Krompir je osjetljiva biljka na krompirovu zlaticu i lisne uši, a gomolji na crva i mrmka (rovca). Najvažnije je spriječiti pojavu nametnika, pravilnom obradom tla, plodoredom i istrebljivanju korova. Pojavljivanje krompirove zlatice se može spriječiti u ranoj fazi razvoja biljke, na način što se tlo pokrije sa slamom. Prirodni čajevi od koprive, preslice, duhana i češnjaka su prirodni insekticidi koji djeluju preventivno protiv lisnih uši i drugih štetnih nametnika. Sadnja ljekovitog bilja između redova krompira privlači dobre insekte kao što su bubamare, koje jedu biljne uši. Protiv mrmka (rovca) u tlu najjednostavnije metoda je upotreba sapuna i vode, na način da se napravi rastvor sapunice koja se sipa u kanale prije sadnje krompira. Upotreba prirodnog kokošjeg gnojiva je još jedna prirodna metoda protiv rovca, a i kokošje gnojivo je bogato azotom što povoljno djeluje na prinos krompira.

Berba

Mladi krompir se može vaditi iz zemlje 2-3 sedmice nakon završetka cvatnje, ako će se odmah koristiti za upotrebu. Tokom vađenja mladog krompira treba voditi računa da se ne ošteti stabljika, jer sitniji krompir koji ostaje u zemlji mora nastaviti svoj razvoj. Krompir za skladištenje i upotrebu tokom godine se vadi tek nakon što se stabljika krompira osuši i uvene.

Krompir je najbolje skladištiti na suho, mračno i hladno mjesto. Za zimsku upotrebu najbolje su kasnije sorte poput poznate žute Agrije ili crvene Rosi i Desiree, jer u sebi sadrže više suhe materije od ranih ili srednje ranih sorti.