Priprema tla i sadnja

Jagode zahtijevaju mnogo sunca, najmanje 6-8 sati dnevno. Jako dobro podnose i lagana i teška tla, sa udjelom organske materije. Gnojidbom kompostom od lišća i borovih iglica, stvara se prirodno stanište koje najviše odgovara jagodama. U vrtu bi se trebalo težiti stvaranjem prirodnog staništa, jer tada jagode postaju otpornije na bolesti, a i poboljšava im se okus. Najbolje vrijeme za sadnju u vrtu je proljeće, kada se zemlja dovoljno osuši i zagrije. Prije sadnje tlo se treba dobro očistiti od korova i pognojiti prirodnim gnojivom. Jagoda je osjetljiva na korov, pa se na površinu tla postavljaju folije, koje sprječavaju izrastanje korova, čuvaju temperaturu i vlagu zemljišta. Osim folije koristi se i sijeno, koje ima istu zaštitnu ulogu kao i folija, osim što sijeno procesom trulenja ujedno i hrani tlo.

Rupe za sadnju se kopaju dovoljno duboko, ali ne preduboko, da u njih može nesmetano stati cijeli korijenov sistem. Rupe se kopaju u razmacima od 20 cm, u dovoljnom razmaku koji omogućava širenje jagoda. Nakon sadnje, jagode se zalijevaju češće, ali ne pretjeranim količinama vode. Dovoljno je, da je tlo dovoljno vlažno da novim izdancima korijena omogući dobro ukorjenjivanje. Jagode se lozaju i mjestimično na lozicama izbijaju novi korijenovi izdanci i listovi. Kada se razvije treći list, loze se prekidaju a nova nastala biljka se premješta u zemlju. Na taj način se jagode razmnožavaju. Jagode dobro podnose temperaturne razlike, sve dok su dobro zaštićene od mraza. Idealna temperatura za uzgoj jagoda je od 18-25 ˚C.

Njega i zaštita jagoda

Jagode su osjetljive na stres, zbog čega postaju laka meta napada bolesti. Pojava truleži korijena i ploda je jedna od najučestalijih bolesti koje napadaju jagode. Stres biljke nastupa zbog nepravilnog upravljanja tlom i biljkama. Preduboka sadnja, premalo sunca, previše ili premalo vode, ne adekvatna zaštita od mraza su glavni uzročnici stresa jagoda. Pojava truleži korijena pojavljuje se na previše vlažnim tlima, koja su idealna podloga za razvoj gljivica. Dobra drenaža i mnogo sunca, uveliko sprječava ovaj problem. Jagode su meta napada i puževa. Najbolja zaštita od puževa je postavljanje zaštitnih ogradica, kao i sadnja kultura sa intenzivnim mirisom poput kadife, čubra, timijana, dragoljuba i dr.

Berba

Vrtne jagode, već u kasno proljeće počinju zametati plod. Najbolje je plod ostaviti na stabljici do potpunog sazrijevanja. Intenzivna crvena boja, je najbolji pokazatelj zrelosti jagode. Prije berbe poželjno je oko jagoda postaviti zaštitni sloj od slame ili sijena, koji će zaštititi plodove od prljanja zemljom i otežati će pristup puževima. Berba se vrši odsjecanjem stabljike tačno iznad ploda, a ne trganjem jer se može oštetiti cijela stabljika i poremetiti korijenov sistem. Ubrane jagode je najbolje dobro isprati, ocijediti od viška vode i ostaviti ih na hladno i tamno mjesto. Plod jagode najviše u sebi sadrži vode, šećera, organskih kiselina i vitamina C.

U narodnoj medicini stabljika jagode ima poseban značaj. Od listova se mogu praviti čajevi koji potpomažu funkciju žuči i zaustavljaju krvarenja. U kulinarstvu od plodova jagoda se prave sokovi, sirupi i slatki džemovi.