Obrada tla i Plodored

Obrada tla se mora izvršiti na način da svaka mjera koju poduzimamo mora biti usmjerena ka očuvanju i povećanju plodnosti tla i zaštiti biodiverziteta. Pravilna obrada tla povećava volumen tla, pospješuje kapacitet za vodu i zrak, usitnjava tlo, poboljšava strukturu i uništava korov. U praksi se najčešće kombinuje plitko oranje sa prozračivanjem dubljih slojeva tla. Prvo se tlo preore do dubine 15-20 cm, zavisno od vrste tla, zatim različitim alatkama i mehanizacijom porahle i dublji slojevi tla. Najvažnije je pogoditi pravo vrijeme kada se vrši obrada tla. Ukoliko je tlo previše mokro ili previše suho, tada nastaje više štete nego koristi.

Plodored, po definiciji, predstavlja prostornu izmjenu kultura na imanju, koja su zasijana jedne godine na jednom mjestu, a druge godine na drugom mjestu. Ukoliko se nekoliko godina, na tlu, uzgaja ista kultura, dolazi do iscrpljenosti tla, što rezultira smanjenom ili nikakvom proizvodnjom, pojavom bolesti i nametnika, i dr. Pravilno isplaniran plodored u eko uzgoj-u dovodi do održavanja plodnosti tla, kontroli bolesti i štetočina, smanjenju gubitka hranjivih materija, izbijanju korova i sl.

Pravilan plodored se obavlja na slijedeći način:

• Izmjenjuju se kulture koje imaju veću i manju korijenovu masu, jer one sa većom korijenovom masom opskrbljuju gliste sa hranom, a gliste su jako bitne za plodnost i prozračivanje tla.
• Nakon uzgoja kultura sa plitkim korijenom, posaditi kulture sa dubokim korijenom, čime se potiče dobra prozračnost i struktura tla.
• Izmjenjivati kulture koje za svoj rast i razvoj troše dosta azota (paradajz, paprika, krastavica, krompir), sa kulturama koje vežu na sebe azot (grah, grašak, mahuna)
• Kulture koje sporo niču su osjetljive na korove, pa ih je potrebno uzgajati nakon kultura koje sprječavaju rast korova poput raznih vrsta djetelina
• Izmjenjivati lisnate i korijenaste kulture

Gnojidba i Zaštita

Gnojidba u eko uzgoj-u se obavlja, prvenstveno da se potakne život u tlu. Gnojidbom organskim gnojivima, mikroorganizmi dobivaju dovoljne količine hrane, zbog čega se nivo humusa povećava, što djeluje na hemijske, fizičke i biološke karakteristike tla. Mikroorganizmi u tlu usitnjavaju organsku materiju, i dalje je razgrađuju i miješaju, što značajno utiče na povezivanje organske materije sa mineralnim dijelom tla, stvaranju pora, opskrbi tla vodom i zrakom. U ekološkoj poljoprivredi upotreba mineralnih gnojiva nije dozvoljena.

Gnojidba prirodnim gnojivima obavlja se:

• zelenom gnojidbom leguminozama – leguminoze ili mahunarke ostavljaju iza sebe ogromne količine dušika
• stajskim gnojem ili stajnjakom – pretpostavlja se da su životinje obroke imale od ekoloških uzgojenih trava i djetelina.
• Kompostom (mješavina biljnih ostataka pomiješanih sa životinjskim gnojem)
• Slamom – obično se miješa sa stajskim gnojivom zbog oslobađanja dušika
• Kominom – ostaci biljne mase nakon cijeđenja
• Komercijalnim organskim gnojivima

Zaštita

Eko uzgoj zabranjuje upotrebu bilo kakvih hemijskih sredstava, namjenjenih za suzbijanje korova ili bolesti biljaka.

U svrhu regulisanja korova koriste se mehaničke metode. Iako se uvijek teži spriječiti izrastanje korova na vrijeme prirodnim metodama, kao što su pravilna obrada zemlje, plodored, sjetva međukultura i sl.

Eko uzgoj, za zaštitu bilja, koristi čitav niz preventivnih mjera, koje su prvenstveno usmjerene ka jačanju imuniteta biljaka. Jedna od najboljih preventivnih mjera protiv zaraznih bolesti je održavanje biološke ravnoteže cijelog imanja. Stvaranjem povoljnih uvjeta za korisne organizme, sadnjom prirodnih ograda oko imanja, ljekovitog bilja između redova, sprječava se pojava bolesti i drugih štetočina.

Upotreba feromona ( jedinjenja namijenjena za privlačenje insekata ) se koristi samo kao mamac, a ne za špricanje biljaka. Mehanička sredstva, u ekološkoj poljoprivredi, namijenjena zaštiti od puževa su ogradice, mreže i različite vrste zamki.

Kao biološka preventivna sredstva koriste se najčešće mješavine ljekovitog bilja protiv određenih vrsta nametnika. Tako npr. upotreba koprive sprječava pojavljivanje biljnih uši i pojačava imunitet biljke. Duhan i bijeli luk su također dobri prirodni insekticidi. Protiv gljivičnih oboljenja sredstva na bazi bakra su dozvoljena npr. plavi kamen od koga se pravi modra galica.