Borovnica je najbolji antioksidans i sadrži vrlo malo kalorija, zbog čega spada u jednu od najzdravijih voćki. Prirodno je plave boje zbog sadržaja antocijanina, antioksidansa koji je zastupljen i u ribizli, malini, soji i dr. Zbog bogatstva vitamina, borovnica se u narodnoj medicini koristi za pojačavanje imuniteta, te zbog prisustva prostih ugljikohidrata za regulisanje šećera u krvi. Odlična je za dijabetičare, te ujedno pomaže zdravlju srca, mozga i probavnih organa. U srednjem vijeku se koristila za izradu infuzija, a simbolizira vječnu mladost tijela i uma, te optimizam i vjeru u budućnost.

Priprema tla i sadnja

Borovnica najbolje uspijeva na kiselim tlima oko pH 5. Rastresita dobro drenirana tla su se pokazala kao najbolja opcija za zdrav i uspješan razvoj borovnice. Zemljište prije sadnje je potrebno pognojiti zrelim stajskim gnojivom i obavezno provjeriti pH vrijednost tla. Jedan od načina provjere pH vrijednosti tla su biljke koje rastu na predviđenom mjestu za uzgoj borovnice. Prisustvo crnogoričnog drveća je, maćuhice, paprat, kostrva i dr. je jedan od pokazatelja da je tlo kiselo. Još jedan od načina testiranja kiselosti zemljišta je uz pomoć octa i sode bikarbone. Kašika zemlje rastvori se u pola čaše vode, koju nadopunimo sa octom. Ukoliko se pojave balončići zemlja je više alkalna, ukoliko nema reakcije, test se ponovi ali sa sodom bikarbonom. Ukoliko se u ovoj smjesi pojave balončići zemlja je kisela.

Sadnja

Sadnju borovnice je najbolje obavljati u rano proljeće ili jesen. Bilo iz reznica, gotovih sadnica ili dijeljenjem korijena postojeće biljke, borovnica se vrlo lako prima u staništima koja odgovaraju njenim zahtijevima. Sunčana mjesta, zaštićena od jakih vjetrova najbolje doprinose njenom uzgoju. Iako dobro podnosi hladovinu, na sunčanim područjima daje puno bolje prinose.

Uzgojem borovnice iz reznica potrebno je izabrati zdravu, bujnu i čvrstu postojeću jednogodišnju biljku. U periodu mirovanja grma, otprilike od novembra do sredina marta, reznice se uzimaju dužine oko 15 tak cm, zabadaju se u vlažan supstrat, te ostave na svijetlo i toplo mjesto. Za otprilike 3-4 mjeseca reznice će pustiti korijenje, te će se bez poteškoća iz njih razviti novi grmovi. Jako je važno reznice uzeti od jednogodišnjih grmova jer su bogatiji biljnim sokovima, te se reznice brže i bolje primaju.

Njega i zaštita

Borovnica je vrlo lagana za uzgoj i vrlo otporna na nametnike i bolesti. Postavljanjem malča od borovih iglica ili piljevine sačuvati će grm od bolesti i suše. Malč se ne bi trebao postavljati uz sami grm, jer se gubi protok zraka. Borovnica voli vodu, ali ne voli da se predugo zadržava, pa je potrebno osigurati dobru drenažu. Redovno održavanje umjerene vlažnosti staništa, najbolje je vršiti ostajalom vodom.

Gnojidbu grmova borovnice najbolje je vršiti zrelim stajskim gnojivom ili kompostom, u rano proljeće i kasnu jesen. Ne smije se upotrebljavati vapno za dezinfekciju tla, jer ono mijenja pH vrijednost, što nepovoljno djeluje na grmove borovnice.

Rezidba grmova vrši se tek kada navrše 3 ili 4 godine starosti, u zavisnosti od razvijenosti korijenovog sistema i grana. Rezidba se obavlja kada su grmovi u stanju mirovanja, najbolje u kasnu jesen ili sredinom februara do početka marta. Uklanjaju se sve oštećene i mrtve grane, te grane koje se ukrštaju i trećinu grana do zemlje. Ovaj način obrezivanja potiče razvoj novih grana, bolju rodnost i otpornost grma.

Uslijed neadekvatne njege moguća su gljivična oboljenja, posebno pojava pepelnice. Na umanjivanje rizika od ove bolesti povoljno djeluje malč i zalijevanje grmova samo po zemlji. Najvažnije je ostaviti listove uvijek suhe. Ovo smanjuje i rizik od pojave biljnih uši.

Berba

Najbolje vrijeme za berbu borovnice je kada plod dobije svoju potpunu izvornu boju, bilo plavu ili crnu. Ubrane nezrele neće nastaviti svoje sazrijevanje nakon branja, te će i plod imati kiselkasti okus. Potpunim sazrijevanjem ploda na grmu, šećer se akumulira u plodu što doprinosi njegovoj slatkoći. Zavisno od sorte i područja, berba počinje od juna do sredine augusta. Osim boje, najbolji pokazatelj zrelosti je plod koji pri laganom dodiru sam otpadne sa grane. Berba se može obavljati i takozvanim češljevima i grabuljama, što olakšava sam proces berbe.

Ubrane plodove je najbolje odmah iskoristiti, jer su podložni brom propadanju. Plodovi u hladnjaku mogu opstati maksimalno 2 sedmice, a ako se zamrzavaju najbolje je primjenjivati brzo zamrzavanje, kako bi se sačuvale sve hranjive materije. Plodovi se mogu iskoristiti i za pravljenje sokova, džemova, rakije, kompota i dr.