Written by Agro Planet
30 ožujka, 2020
Voda u tlu može biti u obliku leda, pare i tečnosti. Za njeno kretanje zaslužne su mikro (male), mezo (srednje) i makro (velike) pore zemljišta. Prolazeći kroz tlo filtrira se, skladišti i preraspoređuje se za dalje tokove.Sadržaj vode u tlu ovisi od oborina, podzemnih voda, temperature, evaporacije, navodnjavanja i strukture zemljišta. Grubo teksturna tla, kao što su šljunak i pijesak, imaju slab kapacitet zadržavanja vode, jer je takvo tlo prožeto makro porama, za razliku od praha i gline čija je struktura bogata mikro porama.
Za vrijeme sušnih perioda pore tla su ispunjene zrakom. Nakon oborina ili navodnjavanja voda prolazi kroz pore i istiskuje iz njih zrak, te u svom kretanju doseže do najdubljih horizonata tla (laka tla). Na teškim tlima, gdje je propusnost za vodu oslabljena voda se zadržava na površini, tvoreći male močvare. Takva tla, zbog svoje zbijenosti imaju i slab kapacitet za zrak, te je živi svijet na njima aktivan tek na površinskom dijelu, do 5 cm. Tla fine strukture, kod kojih je tlo prožeto mezoporama, kapacitet za vodu je u rangu sa potrebama biljaka. U takvim tlima voda je uvijek dostupna za korijenov sistem biljaka.
Voda biljkama donosi hranjive materije, utiče na njihovo zdravlje i fleksibilnost.
U poljoprivredi jako je bitno prepoznati potrebu biljaka za vodom. Prečesto i preuranjeno navodnjavanje ima štetne posljedice u pogledu hranjivih materija. Tlo kojeg se često ispire narušava se i struktura tla, što štetno djeluje i na samu proizvodnju. Previše zalijevanja najčešće dovodi do pojave truleži korijena.
Potrebe biljaka za vodom
U poljoprivredi jako je bitno prepoznati potrebu biljaka za vodom. Prečesto i preuranjeno navodnjavanje ima štetne posljedice u pogledu hranjivih materija. Tlo kojeg se često ispire narušava se i struktura tla, što štetno djeluje i na samu proizvodnju. Previše zalijevanja najčešće dovodi do pojave truleži korijena.
Premalo zalijevanje opet dovodi do ne kvalitetne proizvodnje i u najgorem slučaju tačke venuća što može biti pogubno za cijelu proizvodnju.
Način na koji se prepoznaje potreba biljke za vodom zavisi od vrste biljke i njenih potreba za vlagom. Postoje biljke koje vole vodu, one koje ne vole vodu, biljke koje dobro podnose sušu, te biljke koje za svoj razvoj koriste tek malo vlažna tla i sl. Biljka koja ne voli, a u svom staništu ima previše vode izgleda kao bolesna biljka, opuštenih listova, svijetlo zelene boje, koja sve više prelazi u žutu boju. Kao takve postaju idealna podloga za gljivična oboljenja. Biljke koje pate od manjka vode, sklone su sušenju listova od vrha prema bazi, pojava smeđe boje na vrhovima je već tzv. tačka venuća.
pH (Kiselost) TLA
pH vrijednost određuje kiselost ili alkalnost tla. Njena skala kreće se od 0-14, što bi značilo od 0-6,9 je kisela sredina, 7 je neutralna od 8-14 je alkalna sredina. pH vrijednost tla je jedan od najbitnijih čimbenika plodnosti tla. Optimalan pH za biljke zavisi od organske materije i vrste biljke.
U zavisnosti od pH vrijednosti tla se mogu podijeliti na:
Jako kisela < 4,5
Umjereno kisela 4,6-6
Blago kisela 6-6,5
Neutralana 7
Blago alkalna 7,5-7,9
Umjereno alkalna 8-9
Jako alkalna > 9,1
Kisela tla
su obično toksična za većinu biljaka, jer se u njihovom sastavu nalazi mnogo aluminija, a nedostatak hranjivih materija. Zbog njihove neuravnoteženosti u poljoprivredi nisu nimalo poželjna. To su vlažna tla na kojima raste crnogorična šuma. U svijetu svoju primjenu u poljoprivredi su našla u uzgoju riže, borovnice, agruma, ananasa i nekih vrsta trava. Negativni učinci ovakvog tla mogu se djelimično popraviti organskom materijom.
Blago kisela do neutralna tla za poljoprivredu su najpoželjnija, jer većina biljaka za svoj uzgoj preferira ovu vrstu zemljišta. Ovakva tla su uravnotežena u hranjivim materijama i vodi, odnosno sadrže visok udio organske materije.
Alkalna tla
su obično tla bogata krečnjačkim stijenama, kao i glinovita zemljišta, zbijene strukture i velikim kapacitetom zadržavanja vode. Najviše su zastupljena na obalama morskih područja, gdje zbog isparavanja soli njihova pH nikad ne može dostići neutralnu sredinu. Zbog prisustva natrijumovih minerala u različitim spojevima, ova tla u poljoprivredi skoro da nemaju nikakav značaj. Jako teško se popravljaju, obično su potrebne godine intezivnog rada da bi se moglo bilo šta od povrća uzgajati na njima. Biljke koje podnose jako alkalna tla su maslina, stabla i grmlje iz porodica ruža, neke vrste trajnica cvijeća kao što su ljiljani i anemone.
Biljke su najbolji indikator kiselosti zemljišta. Sasvim je dovoljno pogledati na tlu koje vrste bilja rastu da bi se ustanovilo kakvo je tlo. Boja cvijeća zavisi od kiselosti tla, ruže to najbolje pokazuju. Na kiselim tlima ruže, bez obzira na sortu i boju koja je uzgojena, postaju crvene. Dok na blago kiselim i neutralnim boja cvijeća ostaje onakva kakva je uzgojena.
Mjerenje pH vrijednosti
Povezani članci
Kivi – Kineski ogrozd
Kivi je tradicionalna voćka Kine, već nekoliko stoljeća. Prvi put je stigao na obale Novog Zelanda početkom 20 stoljeća, odakle se proširio cijelim svijetom. Svoje današnje ime dobio je tek 50-tih godina, dok je prije toga bio poznat kao Kineski ogrozd. Sačuvao je sve...
Kopar – biljka vitalnosti
Kopar je jednogodišnja biljka, nepoznatog originalnog porijekla. Prvi put j otkriven u grobnici egipatskog faraona, dok nešto kasnije i u grčkom gradu Samos-u. Spominjan je u historijskim, medicinskim i vjerskim zapisima, gdje je zabilježen kao moćna ljekovita...
Anthurium- Flamingov cvijet
Anthurium predstavlja cvijet ljubavi i prijateljstva, a uzgaja se kao sobna biljka. Prvi put je otkriven u kišnim šumama Kolumbije, od strane austrijskog botaničara, koji mu je i dao ime. Danas ovaj prelijepi cvijet broji preko 800 vrsta, i sve se razlikuju po svojim...
Budite u toku s najnovijim vijestima i ažuriranjima
Prijavite se za novosti
U predviđeno polje unesite Vaš email i među prvima dobijte obavijesti o novostima i novim objavama na našoj stranici
Pratite nas
na društvenim mrežama
Trackbacks/Pingbacks