Written by Agro Planet
30 ožujka, 2020
FAUNA I MIRKOFLORA
Biologija tla podrazumijeva proučavanje faune i mikrobiloške aktivnosti tla. Tlo je živi sistem u kojem svi živi organizmi, provodeći dio ili cijeli život u ili na tlu, značajno utiču na karakteristike tla. Veličina organizama koji nastanjuju tlo kreće se od mikroskopskih, koji ubrzavaju razgradnju organske materije, do malih životinja koje utiču na plodnost i strukturu zemljišta. Pored onih dobrih organizama, od kojih svaki farmer ima mnogo koristi, u tlu žive i oni loši koji poljoprivrednom imanju mogu prouzročiti mnogo štete.
Prema veličini fauna tla se dijeli na:
Megafauna – svi organizmi veći od 20 mm
Makrofauna – organizmi veličine od 2-20 mm
Mezofauna – organizmi veličine od 100 mikrona do 2 mm
Mikrofauna – svi organizmi manji od 100 mikrona
MEGAFAUNA ZEMLJIŠTA
U ovu skupinu spadaju svi organizmi veći od 20 mm, kao što su krtice, gušteri, gliste, neke vrste crva, gusjenice, miševi, zmije, skakavci i dr. Svi oni zajedno razgrađuju biljni i životinjski materijal čineći tlo plodnijim, a svojim kretanjem u i na zemljištu tvore kanale, koji čine tlo prozračnijim.
Gliste
Hrane se mrtvim dijelovima korijena, otpadnutim lišćem, mrtvim insektima, i zemljom. U svoj usisni otvor uvlače biljni i životinjski otpad, koji prolazi kroz njihov probavnim trakt, u kojem se koncentrišu mineralni i organski sastojci. Tako da je njihov izmet bogatiji hranjivim materijama nego što je tlo u kojem žive. Njihovo prisustvo u tlu je pokazatelj dobre plodnosti zemljišta. S obzirom da poboljšavaju dostupnost hranjivih materija, strukturu i drenažu tla, tako i poboljšavaju i ukupnu produktivnost poljoprivrednih kultura. Svako poljoprivredno zemljište bi se trebalo obogatiti glistama, jer se na taj način povećava plodnost zemljišta. Neki od načina je gnojidba stajskim gnojivom, smanjena upotreba jakih mineralnih gnojiva i pesticida, održavanje umjerene vlage zemljišta, reduciranje duboke obrade tla, rotacija sjetvenih kultura i dr.
Krtice
Iako se ne hrane korijenjem biljaka i biljnim kulturama, u poljoprivredi su poznate kao štetočine. Najviše štete nanose krećući se kroz tlo, u potrazi za hranom (glistama, crvima, puževima, insektima), praveći kanale ispod zemlje. Farmeri diljem svijeta vode bitke da ih se ukloni iz zemljišta, pa se zanemaruje njihova korisna strana. Krećući se kroz tlo, krtice čine zemljište prozračnijim, hrane se mnogim većim štetočinama za poljoprivredu, kao što su puževi i insekti koji jedu korijenje biljaka.
Skakavci
Skakavci su biljojedi i mogu načiniti ozbiljnu štetu poljoprivrednim kulturama, pogotovo kad nemaju prirodnog neprijatelja u svom staništu. Igraju ključnu ulogu u svom okolišu, čineći ga pogodnijim za rast i razvoj biljaka. Njegov otpad je izuzetno koristan za biljke, jer je bogat hranjivim materijama. Ptice, lisice, miševi i dr. su njegovi prirodni neprijatelji.
Zmije
Iako bliski susreti mogu biti prilično neugodni, zmije su jedan od najvažnijih predatora u poljoprivrednom ekosistemu. Većina zmija je bezopasna za ljude, iako se teži, na svakom poljoprivrednom imanju, zbog straha da ih se uništi. Zmije su karnivori i omiljena hrana su im glodari. Mnoge štete na biljkama i sadnicama se pripisuju insektima iako su glodari, uglavnom ,najveći krivci. Zmije svojim hranidbenim izborom prave ravnotežu u ekosustavu, eliminišući pacove i miševe sa poljoprivrednog imanja.
Glodari
Miševi, pacovi, vjeverice i drugi glodari ne samo da nanose ogromne štete, nego su i prenosioci zaraznih bolesti. Većina glodara hrani se sjemenjem, stabljikom, korijenjem, cvijećem i drugim biljnim materijalom. Osim onih štetnih, njihova uloga ima i prednosti, kao što su prozračivanje tla i prenos hranjivih materija, povećavajući udio organske materije i apsorpciju vode. Također, regulišu pojavljivanje invazivnih biljnih vrsta, poput korova i nepoželjnih vrsta grmova.
Gusjenice
Smatraju se jednim od najozbiljnijih poljoprivrednih štetočina. Gusjenice predstavljaju larve budućih leptirova. Većina su biljojedi, farmeri ih nazivaju i mašinama za uništavanje biljaka. U velikim količinama naseljavaju poljoprivredna zemljišta zasijana u monokulturi, zbog čega su na tim zemljištima i štete veće.Vremenom su postale skoro pa otporne na pesticide, pa je prirodna odbrana od gusjenica postala skoro pa jedina metoda. Ptice, bubamare i ljudi su prva linija odbrane, protiv ovih poljoprivrednih štetočina. Biljka pelin, rastvorena u vodi, pokazala se kao dobra preventivna metoda protiv gusjenica.
Podzemni rovac (Mrmak)
Živi u podzemnim hodnicima i hrani se mladim korijenjem, glistama i insektima. Najčešće naseljava laka i jako vlažna tla. Ženke polažu od 100-150 jaja, koja se izlegu za oko 10-30 dana. Već krajem proljeća i početkom ljeta mladi potomci rovca čine ogromne štete na poljoprivrednim usjevima. Kako rastu postaju i otpornije na hemijska sredstva, namijenjena njihovim uništavanju, jer zalaze dublje u tlo. Jako je bitno reagovati dok su potomci mladi i ne toliko otporni na pesticide. Prirodan način suzbijanja ovih štetočina je obična sapunica i voda.
Povezani članci
Kivi – Kineski ogrozd
Kivi je tradicionalna voćka Kine, već nekoliko stoljeća. Prvi put je stigao na obale Novog Zelanda početkom 20 stoljeća, odakle se proširio cijelim svijetom. Svoje današnje ime dobio je tek 50-tih godina, dok je prije toga bio poznat kao Kineski ogrozd. Sačuvao je sve...
Kopar – biljka vitalnosti
Kopar je jednogodišnja biljka, nepoznatog originalnog porijekla. Prvi put j otkriven u grobnici egipatskog faraona, dok nešto kasnije i u grčkom gradu Samos-u. Spominjan je u historijskim, medicinskim i vjerskim zapisima, gdje je zabilježen kao moćna ljekovita...
Anthurium- Flamingov cvijet
Anthurium predstavlja cvijet ljubavi i prijateljstva, a uzgaja se kao sobna biljka. Prvi put je otkriven u kišnim šumama Kolumbije, od strane austrijskog botaničara, koji mu je i dao ime. Danas ovaj prelijepi cvijet broji preko 800 vrsta, i sve se razlikuju po svojim...
Budite u toku s najnovijim vijestima i ažuriranjima
Prijavite se za novosti
U predviđeno polje unesite Vaš email i među prvima dobijte obavijesti o novostima i novim objavama na našoj stranici
Pratite nas
na društvenim mrežama