Kako uzgajati svekrvin jezik

Sansevierija je vrlo jednostavna za uzgoj, i nema nikakve posebne zahtjeve u pogledu njege, zbog čega je i omiljena kao sobna biljka. Iako će podnijeti bilo kakvu zemlju, preferira rastresitu i dobru dreniranu, jer ne voli nakupljanje vode u svom staništu. Odlično uspijeva na pjeskovitim tlima, i skoro da je u potpunosti otporna na sušu. Za njen uzgoj najbolje su se pokazale saksije ili posude od terakote, jer ne zadržavaju vodu, što svekrvinom jeziku savršeno odgovara. Također, ne voli veće posude od svog korjenovog sistema, voli da prijanja tačno uz svoj spremnik, što može potaknuti biljku da cvjeta.

Gnojidba i voda

U pogledu hranjivih materija, nije uopšte zahtjevna, iako bi bilo poželjno koristiti tečno gnojivo za skoro jednakim udjelom sva tri mikro-elementa (azor, fosor, kalij – NPK), dva do tri puta godišnje. Za prehranu se pokazao najbolje rastvoreni kompost, ako se uzgaja u saksijama, dok u vrtu jednostavno se postavi oko stabljika sansevierije, bez rastvaranja. Gnojidbu je poželjno obavljati u proljeće i ljeto, dok bi je trebalo izbjegavati u jesen i zimu, jer tada svekrvin jezik prelazi u fazu mirovanja. Također, bi trebalo gnojidbu izbjegavati kad je biljka pod stresom, tj. kada u svom staništu ima previše vode, kada je presađena, ili ako je stres uzrokovan zbog neadekvatne njege, na bilo koji drugi način. I ne, gnojivo ne potiče cvatnju sansevierije.

Svekrvin jezik ,u svom staništu, ne podnosi zadržavanje vode. Zalijevanje bi trebalo obavljati samo kada je zemlja u potpunosti suha na dodir. Svake 2 sedmice, bi bilo idealno vrijeme za zalijevanje, što opet zavisi od vrste zemlje i veličine posude u kojoj je uzgojena.  Zimskom periodu, zalijevanje obabljati jednom mjesečno. Prevelike količine vode, narušavaju zdravlje sansevierije, a u najgorem slučaju može se pojaviti gljivično obljenje korijena, zbog čega najčešće i umire.

Razmnožavanje

Svekrvin jezik ima umjerenu stopu rasta i širi se podzemnim stabljikama (rizomi). Rizomima se najbolje i dalje razmnožava, dijeljenjem od matične biljke. Jednostavnim rezom, oštrim makazama, rizomi se odvoje od matične biljke. Najbolje se pridržavati pravila 3 rizoma i barem jedan razvijen list na novoj biljci. Odvojene biljke se sade u novu zemlju i manje saksije, gdje nastavljaju svoj rast u istim uslovima kao i matična biljka.

Svekrvin jezik se može razmnožavati i reznicama. Listovi sansevierije su jako mesnati, čvrsti, i izgledaju kao mačevi, zbog čega su idealni za uspostavljanje nove biljke. Jednostavno presjecite list na 5-7 cm i ostavite ga da se suši na 48 sati. Zatim se umoči u vlažni pjesak, u kojem bi za par sedmica trebao pustiti korijenje. Ovaj proces može potrajati i do nekoliko mjeseci, zavisno od vrste i uslova staništa, zbog čega je razmnožavanje dijeljenjem rizoma mnogo više učinkovitije i brže.

Bolesti

Najčešći problem s kojim se suočava svekrvin jezik je trulež korijena, koji nastaje uslijed nakupljana prekomjerne količine vode. Zbog ovoga je jako važno, nakon zalijevanja otkloniti višak vode iz tanjirića saksija. Ako se uzgaja u vrtu, dobru drenažu je neophodno obezbijediti, da bi uzgoj sanseverije uopšte bio moguć. Od ove bolesti uglavnom i umire, jer se jako teško mogu prepoznati znakovi oboljenja. Korijenov sistem postaje smeđ i kašast, dok listovi mogu još uvijek u potpunosti izgledati zdravi. Kad već bolest uznapreduje, listovi postaju žuti i gube svoj uspravan stav. Ovaj znak je već kritična tačka, zbog čega se mora reagovati jako brzo, prebacivanjem biljke u posudu sa više drenažnih rupa, te u potpunosti obustaviti zalijevanje dok se biljka ne oporavi.

Pored truleži korijena, ova biljka može se suočiti i sa drugim problemima, poput napada štetočina. Jedan od najpopularnijih štetočina su biljne uši i grinje, koji žive u kolonijama. Nalaze se najčešće na listovima malo iznad površine tla, i hrane se biljnim sokom. Svekrvin jezik može izgledati iscrpljeno, a ako se problem ne uoči na vrijeme listovi postaju žuti i umiru. Najbolja prevencija je i u ovom slučaju umjereno i pretjerano zalijevanje, jer biljne uši i grinje vole vlagu i toplotu. Liječenje oboljele sansevierije je uključuje ručno odstranjivanje nametnika sa listova. Ako se pojavi smola na listovima od ovih nametnika, najbolje je vatu umočiti u mlaku vodu sa sapunicom, te nježnim pokretima otkloniti koliko je moguće smole. Ovaj tretman ponavljati svakih 2-3 dana, narednih 10 dana, a u međuvremenu biljku ne zalijevati.

Cvatnja

Iako se dešava vrlo rijetko, svekrvin jezik može proizvesti cvijet, i to kada biljka postane u potpunosti vezana za korijen. Obično se misli da sansevierija cvjeta kada je pod laganim stresom, što apsolutno ne potiče cvatnju. Svekrvin jezik može cvjetati samo jednom u godini, samo jednom iz svake biljke. Ako im se obezbijede idealni uvjeti u pogledu  cirkulacije zraka, temperature, uopšte idealne njege, svake godine će proizvesti novu biljku, iz koje će već slijedeće proljeće moguće očekivati cvijet. Sušni periodi potiču cvatnju, kao i sunčana svjetlost, zbog čega se preporučuje posude sa svekrvinim jezikom povremeno rotirati kako bi sve strane dobile dovoljne količine svjetlosti. Cvijet svekrvinog jezika ima vrlo ugodan i jak miris. Svojim izgledom podsjeća na ljiljan, i boje variraju od bijele do krem boje.