Ruža predstavlja cvijet ljubavi, prijateljstva, tajnovitosti, romantike, strasti, nevinosti i čistoće. Prema historijskim dokazima ruža datira još prije 35 miliona godina, a u prirodi broji preko 150 vrsta. Grmolike, puzavice, penjačice ili obične ruže, vode porijeklo sa različitih krajeva svijeta, a najviše iz Azije. Danas ruža broji i do nekoliko hiljada kultivatora i hibrida. Ruža je često spominjana u religijama, mitovima i legendama kao cvijet koji donosi neku poruku i čuva od zla. Prije se vjerovalo da su ruže bile bez trnja, ali nakon protjerivanja Adama i Eve iz raja dobile su trnje kao znak zlobe čovječanstva. Prema jednoj muslimanskoj legendi ruža je izvirala iz kapljice znoja prorka Muhameda, dok u drugoj iz znoja dame Joun čija je pojava bila bijela u zoru, a ružičasta u podne. U drevnoj Grčkoj vjerovali su da je Afrodita (boginja ljubavi) bila stvoritelj ruže.

Priprema tla i sadnja

Ruža voli sunce, iako pojedine vrste mogu uspijevati i uspješno cvjetati u djelomičnoj sjeni, ipak za sve vrste poželjno je najmanje 6 sati sunca dnevno. U južnijim područjima gdje su velike vrućine i sunčeve zrake su prejake, poželjno je ružu posaditi u djelomičnu sjenu. Blago kisela do neutralna tla su idealna za njen uzgoj. Ruža voli tla bogata hranjivim materijama, nešto lakše strukture, jer ne voli zadržavanje vode. Teška ilovača nije pogodna za njen uzgoj, kao ni krupno zrnasta tla, jer prebrzo gube hranjive materije.Najbolje je ispitivanje vrste tla obaviti nakon kopanja rupe za sadnju ruže, u koju se sipa 30-tak centimetara vode. Ako je voda još uvijek prisutna u rupi nakon 1-2 sata, onda bi najbolje bilo ružu posaditi na uzdignutom mjestu, kako se ne bi višak vode zadržavao.

Sadnja kontejnerskih sadnica

U prodaji, ruže se mogu naći kao kontejnerske ili kao sadnice golog korijena. Sadnja kontejnerskih ruža je izvrsna za početnike, jer se vrlo lako zasađuje. Dovoljno je iskopati rupu koja nešto dublja i šira od visine i širine kontejnerske sadnice, prekriti dno kompostom ili nekom drugom organskom materijom, staviti sloj zemlje, te smjestiti sadnicu u rupu. Rupa se zatrpava do par centimetara od vrha zemlje iz kontejnerske sadnice. Nakon zasađivanja na površinu se postavlja kompost ili zrelo stajsko gnojivo, udaljeno od baze stabla 20-tak centimetara. Ovako će ruža imati redovan izvor hranjivih materija, postepenim otapanjem gnojiva, slijedećih 2 mjeseca nakon sadnje. Najbolje je sadnju izvršiti kada je hladnije i oblačno vrijeme, jesen ili proljeće su idealni za sadnju ruže.

Sadnja sadnica golog korijena

Sadnice golog korijena su nešto zahtjevnije za uzgoj, ali su mnogo više sigurnije. Nakon kupovine, korijenje sadnice je potrebno potopiti u vodu, otprilike na 24 sata prije sadnje. Nakon toga potrebno je obrezati mrtvo korijenje, kako bi se stumilisao rast novih izdanaka. Rupa se kopa šire i dublje nego što je korijenje sadnice, kako bi se bez ometanja, mogao smjestiti cijeli korijenov sistem. Organska materja ili kompost na dnu, su ključni za primanje sadnice. Rupa se puni postepeno zemljom, napuni se sloj zatim se zalije vodom. Ovaj način omogućava žilama korijena da se pravilno i nesmetano smjeste i zemlji da se rasporedi, bez zračnih džepova oko korijena. Rupu nikad ne zatrpavati do kraja, dovoljno je tek da se gornji korijenov sistem blago prekrije zemljom. Cijepljeno mjesto obavezno ostaviti iznad zemlje.

Ako se sadi nekoliko grmova odjednom i to u blizini jedan drugog, potrebno je povesti računa o razmaku između sadnica. Razmak ovisi o vrsti koja se sadi, tako na primjer niske sorte se sade u razmaku od 20-30 cm jedne od druge, a od 40 cm između redova. Cirkulacija zraka je ključna za zdravlje ruže, zato uvijek je bolje napraviti veći razmak nego manji.

Njega i zaštita ruže

Ruža zahtijeva tla bogata hranjivim materijama, zbog čega je redovna gnojidba veoma bitna za uspješan uzgoj. U periodu intenzivnog rasta i u zavisnosti od vrste zemljišta gnojidbu je potrebnu izvršiti barem jednom mjesečno. Na lakšim tlima, bogatim šljunkom i pijeskom gnojidba se vrši svakih 15 dana, na težim jednom mjesečno, dok u saksijskom uzgoju gnojidbu je najbolje vršiti tečnim organskim gnojivima, svakih 20-tak dana. Kompost i zrelo stajsko gnojivo pomiješano sa zemljom su idealni za uzgoj ruže.

Zalijevanje je najbolje vršiti kad je zemlja potpuno suha na dodir, jer potrebe ruže za vodom su umjerene. Voli umjereno vlažno tlo, ali ne i nakupljanje vode, što joj ujedno može i naškodit pojavljivanjem gljivica u području korijena. Dobra drenaža tla umanjuje mogućnosti pojavljivanja gljivičnih oboljenja. U periodima velikih vrućina, zalijevanje je najbolje obavljati kada se zemlja ohladi, u ranim jutarnjim ili predvečernjim satima. Ostajala voda ili sistem za navodnjavanje najbolji su izbor za zalijevanje, vodeći računa da se listovi grmova ne pokvase.

Rezidba i razmnožavanje

Za bolji imunitet i bolju cvatnju rezidba je neizbježan dio njege sadnica ruža. Glavna rezidba vrši se u rano proljeće ili jesen, kada nema opasnosti od jakog mraza. Vrlo jednostavnim pokretima, makazama zakrivljenih vrhova, obrezuju se sve mrtve grane, grane koje se križaju i grane koje idu prema unutrašnjosti stabla. Ostale grane se obrezuju na 1/4 ili ½ dužine iznad pupoljka okrenutog prema van. Nove grane upravo rastu u smjeru pupoljaka, pa je cilj potaknuti njihov rast prema van. Sva obrezana mjesta potrebno je premazati voskom, kako bi rane što brže zacijelile i da se ne bi gubio biljni nektar.