Priprema zemljišta i sadnja

Rotkvica je vrlo jednostavna za uzgoj i može se saditi u proljetnom i jesenskom periodu. Za proljetni uzgoj tlo je najbolje pripremiti u jesen, dok je zemlja još uvijek umjereno vlažna i laka za obradu . Rotkvicu je poželjno saditi direktno u tlo, i to rane sorte već u mjesecu martu, dok druge od aprila do maja. Tlo mora biti rastresito i bogato organskom materijom. Na težim tlima, bogatim glinom, neće doći dovoljno do razvoja korijena, a i postoji velika mogućnost da sjeme istrune prije nego i proklije, zbog zadržavanja vode na ovakvim tlima. Takva tla poželjno je pomiješati za šljunkom i debelim slojem organske materije, kako bi se poboljšala drenaža i rahlost tla. Za nešto lakša tla, dovoljna je tek površinska obrada, te gnojidba zrelim stajnjakom ili kompostom.

Njega i zaštita rotkvice

Rotkvica voli umjereno vlažna tla. Nakupljanje vode može dovesti do truleži korijena i propadanje kompletnog usjeva. Za zalijevanje je najbolje postaviti sistem kap po kap, ili obavljati zalijevanje odstajalom vodom samo po zemlji, samo kada je zemlja u suha na dodir. Za zadržavanje umjerene vlage, poželjno je postaviti malč od prirodnog materijala, poput sjena ili slame, ali ne preblizu biljke. Folije su se isto tako pokazale učinkovite, za zadržavanje vlage. Sušni periodi također mogu negativno utjecati na plod, tako što će postati drvenast i suh, te usporiti rast rotkvice. Za najbolje prinose, neophodno je pratiti stepen vlažnosti, jer upravo ona utiče na okus i veličinu ploda.

Gnojidbu nakon sjetve nije poželjno obavljati, jer loše utiče na kompletan urod. Zato je jako važno, pravilno obraditi tlo prije same sadnje, te dobro pognojiti tlo zrelim stajnjakom ili kompostom. Ovo se posebno odnosi na tla siromašna hranjivim materijama, i na pjeskovito-šljunkovita tla, koja jako brzo gube hranjive materije.

Korov je jedan on neprijatelja rotkvice, pa je površinu zasađenu rotkvicom potrebno održavati uvijek čistom. I u ovom slučaju postavljanje malča ili folije, povoljno djeluje na prinos, smanjuje rad, te sprječava izrastanje korova.

Zaštita od bolesti

Rotkvica je prilično otporna na pojavu bolesti, osim u uslovima prevelike vlage, kada može oboljeti od gljivičnih oboljenja korijena. Znakovi prisustva ove bolesti vidljivi su i na listovima, koji se počinju sušiti. Dobra drenaža i umjereno zalijevanje u potpunosti otklanjaju opasnost od pojave ove bolesti.

Bijela hrđa je još jedno gljivično oboljenje, koje može biti smrtni neprijatelj rotkvice. Pojava bijelih do svjetlo zelenih mrlja su prvi znakovi napada ove bolesti. Jako brzo mrlje se šire, te dolazi do propadanja listova i na kraju kompletne biljke. Najčešće bolest se pojavljuje u uslovima prevelike vlage (prekomjernog zalijevanja ili prečestih kišnih perioda). Upotreba modre galice može preventivno djelovati na pojavu i širenje ove bolesti. Plodored i dobra drenaža je ključna za sprečavanje nastajanja, bilo koje vrste gljivičnih oboljenja rotkvice.

Peronospora je gljivično oboljenje koje najčešće napada pri vlažnom i hladnijem vremenu. Pojava malih lezija, koje brzo nastaju u žute do smeđe mrlje, na gornjoj površini lista, su nepogrješivi znakovi prisustva ove bolesti. Održavanje zasađene površine čistom, bez ostataka bilo kakvih biljnih ostataka, otklanjanje korova, poštivanje plodoreda, uglavnom otklanja opasnost od pojave ove bolesti. Pri hladnijem vremenu, bilo bi dobro prekriti mlade biljke rotkvice, agro-teklstilom koji čuva toplotu tla. Zaražene biljke iščupati, te ostatak tretirati modrom galicom kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti.

Štetočine rotkvice

Lisne uši su jedan od najpopularnijih štetočina voća i povrća, pa tako i rotkvica. Iako rotkvici ne mogu nanijeti velike štete, zbog brzine sazrijevanja korijena, lisne uši mogu nanijeti štetu jedino listovima, koji se također mogu koristiti za ishranu i pripremu salata.

Crv kupusnjača može napraviti ogromne štete, pored što pravi kanaliće u plodu, može prenijeti i bakterijska oboljenja. Prirodna prevencija uključuje postavljanje luga ili vapna oko sadnica rotkvice. Čajevi od mente, ružmarina, češnjaka i nevena si izvrsni za tjeranje crva iz zemlje.

Puževi su jedan od najčešćih štetočina. Omiljeni su im mladi listovi rotkvice, te nakon njihove paše ne ostane skoro pa ni jedan list. Puževe privlači vlaga i biljni otpad na tlu, dobra je prevencija održavati vrt čistim i umjereno vlažnim. Ukoliko razinu vlage nije moguće održavati, postavljanje zaštitnih ogradica i posuda sa pivom, riješiti će problem najezde puževa.

Berba

Rotkvica je spremna za berbu, zavisno od vrste za 25-70 dana, nakon sadnje. Proljetne sorte puno brže dođu na red za berbu (25-30 dana), ali se i brže razgrađuju, ako se ostave u tlu, duže par dana nakon zrenja. Zimske sorte nešto kasnije sazrijevaju (50-70 dana ), i u tlu mogu puno duže sadržati kvalitetu ploda, zbog hladnijih jesenskih dana. Jako je važno jesenske sorte pobrati prije nego tlo smrzne Najvažnije je utvrditi stepen zrenja rotkvice, prije berbe. Jedan od najsigurniji načina je provjeriti dijametar korijena, koji bi trebao biti oko 2,5 cm širok. Sama berba se obavlja vrlo jednostavnim povlačenjem korijena iz zemlje. Nakon berbe, rotkvice je potrebno oprati, te dobro osušiti prije skladištenja. Ubrane rotkvice je najbolje upotrijebiti svježe, ili ih skladištiti u hladnjaku na par dana.