Written by Lejla B
24 travnja, 2020
Povrtlarstvo je grana zemljoradnje koja se bavi uzgojem povrća, namijenjenog za ishranu ljudi i životinja. Povrće predstavljaju jednogodišnje ili višegodišnje biljke, čiji se dijelovi ( korijen, stablo, list, plod ) koriste u ljudskoj ishrani. Kao i kod uzgoja svih ostalih vrsta biljaka, sve počinje od odabira sjetvene kulture i od izbora sjemena. Metode uzgoja, za uzgoj povrća, su raznovrsne bilo da se odvija na otvorenom, plasteniku ili hidroponskom načinu uzgoja, cilj je uvijek isti – dobiti kvalitetan proizvod. Povrće, kao bogat izvor minerala i vitamina, u poljoprivredi se može podijeliti u slijedeće grupe:
Povrće sadrži više hranjivih sastojaka od jednake količine mesa. Ovo će zvučati iznenađujuće i nevjerojatna izjava mnogih ljudi, jer su odgajani da vjeruju da ne mogu postojati ako se ne hrane mesom, a ta se zabluda toliko raširila da je iz nje teško probuditi prosječnog čovjeka.
C.W.L
Podjela povrća
Lisnato povrće – najčešće potiče od jednogodišnjih, zeljastih biljnih vrsta. Sadrži mnogo hranjivih sastojaka, a naročito vitamina iz grupe A i B. U ovu grupu spadaju: različite vrste salata, špinat, blitva, artičoka, radič, cvjetača, kelj, kupus i dr. Mladi listovi sadrže više vitamina, za razliku od zrelijih listova. Zeleniji i tanji listovi su hranjiviji i imaju mali broj kalorija.
Lukovičasto povrće – u ovu grupu spadaju češnjak, zimski luk, crveni luk, ljutika, poriluk, vlasac i dr. Osim što je zdravo i svojim ljekovitim svojstvima može spriječiti niz bolesti, jako je ukusno i skoro pa nijedno jelo se ne može ni zamisliti bez lukovičastog povrća.
Korijenasto povrće – plod raste u zemlji, i obiluje nizom nutrijenata. Niskokalorično i zdravo, korjenasto povrće sprječava i degenerativna oboljenja, zbog velikog udjela minerala i vitamina. U ovu grupu spadaju: celer, cvekla, mrkva, peršun, repa, pastrnjak, hren, rotkvica i dr.
Plodovito povrće – grupa koja je najzahtijevnija i najosjetljivija u uzgoju. Plodovito povrće zahtijeva mnogo njege, plodno tlo i dobru prevenciju od bolesti. U ovu grupu spadaju paradajz, paprika, krastavica, patliđan, lubenica, kukuruz i dr.
Nakon žitarica, povrće je u svijetu najzastupljenija biljna kultura u poljoprivredi. Zbog svojih nutritivnih vrijednosti, najbolje je da se konzumira svježe, jer tada zadrži sve svoje vitamine, minerale, vlakna i proteine u nepromjenjenom obliku. Smrzavanjem plodova, povrće ne gubi svoje nutritivne vrijednosti, dok se raznim termičkim obradama gube određene količine vitamina, posebno vitamina C. Kora ploda povrća sadrži najviše hranjivih elemenata posebno kalija (K), niacina i željeza. Kora se obično ne koristi u kulinarstvu odvaja se kao otpad koji na farmerskim imanjima posluži za ishranu stoke. Značaj povrća u ishrani je nezamjenjih zbog sadržaja vitamina, minerala, biljnih i eteričnih ulja, te organskih kiselina, koji djeluju baktericidno i fungicidno.
Zaštita i njega povrća
U planiranju vrta najviše pažnje treba posvetiti zaštiti usjeva. Povrće je jako osjetljivo na pojavu biljnih bolesti, posebno na pojavu biljnih uši i gljivičnih oboljenja ( plemenjača, pepelnica ). Vremenske prilike su također ponekad veliki neprijatelj povrtnih kultura. U vrtu je potrebno, u rano proljeće, obezbjediti adekvatnu zaštitu od korova. Pravilnom obradom tla, gnojidbom i sadnjom uveliko se olakšava taj posao. Različite vrste pokrivnih folija sprječavaju izbijanje invazivnih vrsta korova među usjevima. Sadnjom ljekovitog i začinskog bilja između usjeva poboljšava se zaštita od pojave loših insekata, poboljšava se biodiverzititet tla, što uveliko sprječava napade biljnih uši i drugih nametnika. Najbolja borba od gljivičnih oboljenja je prirodno sredstvo modra galica, koja djeluje preventivno. Način zalijevanja povrtnih kultura jako utiče na pojavu gljivičnih oboljenja. Redovna kontrola usjeva i otklanjanje u ranoj fazi zaraženih biljaka sprječava se širenje bolesti.
Povezani članci
Kivi – Kineski ogrozd
Kivi je tradicionalna voćka Kine, već nekoliko stoljeća. Prvi put je stigao na obale Novog Zelanda početkom 20 stoljeća, odakle se proširio cijelim svijetom. Svoje današnje ime dobio je tek 50-tih godina, dok je prije toga bio poznat kao Kineski ogrozd. Sačuvao je sve...
Kopar – biljka vitalnosti
Kopar je jednogodišnja biljka, nepoznatog originalnog porijekla. Prvi put j otkriven u grobnici egipatskog faraona, dok nešto kasnije i u grčkom gradu Samos-u. Spominjan je u historijskim, medicinskim i vjerskim zapisima, gdje je zabilježen kao moćna ljekovita...
Anthurium- Flamingov cvijet
Anthurium predstavlja cvijet ljubavi i prijateljstva, a uzgaja se kao sobna biljka. Prvi put je otkriven u kišnim šumama Kolumbije, od strane austrijskog botaničara, koji mu je i dao ime. Danas ovaj prelijepi cvijet broji preko 800 vrsta, i sve se razlikuju po svojim...
Budite u toku s najnovijim vijestima i ažuriranjima
Prijavite se za novosti
U predviđeno polje unesite Vaš email i među prvima dobijte obavijesti o novostima i novim objavama na našoj stranici
Pratite nas
na društvenim mrežama