Written by Lejla B
15 rujna, 2020
Origano je tradicionalna, aromatična biljka, porijeklom iz Grčke, gdje je neizostavan dodatak njihove kuhinje. Grčko porijeklo riječi origano znači planinski užitak. Vremenom origano je postao neizostavan i u Italiji, gdje su ga ljudi koristili prvenstveno u ljekovite svrhe, kao smirujuće sredstvo protiv morske bolesti. Osim što posjeduje smirujuća svojstva, origano je vrlo ljekovit zbog obilja minerala, vitamina, željeza, magnezija, kalija, i dr. U narodnoj medicini, prvenstveno se koristi u obliku ulja, zbog ekstremno jakih antioksidativnih svojstava. Upotreba ulja origana pojačava prirodni imunitet, jer je jedan od dokazano najefikasnijih prirodnih antibiotika.
Priprema zemljišta i sadnja
Origano je višegodišnja biljka, ljubitelj sunca, čija jačina utiče na jačinu okusa. Što više sunca, jači i aromatičniji okus origana. Vrlo lako se može uzgajati iz sjemena, ali i iz reznica koje se uzimaju od već razvijenih i zdravih grmova. Za sadnju origana u vrtu najbolja su lagana, rastresita zemljišta, sa što manjim udjelom gline. Glina zadržava vodu, što origanu nikako ne odgovara. Najbolje je tlo pripremiti tako što će se u mjesto predviđeno za sadnju dodati krupnozrnasti šljunak, koji će poboljšati drenažu tla. Na nešto težim tlima, najbolje ga je uzgajati na uzdignutim gredicama.
Vrlo lako se može uzgajati i u saksijama, te u zatvorenom prostoru, ako mu se obezbjedi puno svjetlosti i topline.
Uzgoj origana iz sjemena
Uzgoj sjemena je nabolje započeti u zatvorenom prostoru, i to otprilike 2 mjeseca prije prebacivanja u vrt. Rastresitu zemlju staviti plitke posude plastične, drvene, ili table stiropora, će biti sasvim dovoljne za početni uzgoj origana. Sjeme nije potrebno saditi duboko, dovoljno ga je tek prekriti tankim slojem zemlje. Posudu je poželjno prekriti prozirnim najlonom ili plastikom, te ostaviti na sunčano i svjetlo mjesto, da bi započele proces klijanja. Sjeme bi trebalo proklijati 7 dana nakon sadnje. Za početnu fazu razvoja biljke, potrebno je i održavati umjerenu vlažnost zemlje u posudi. Povremenim špricanjem zemlje, tek kad je suha na dodir, bit će dovoljno da zadovolji potrebe mladih biljaka. Nakon što dosegnu visinu od 10-15 cm, mogu se prorijediti, kako bi susjedna biljka ojačala svoj korijen. Nakon što prođe opasnost od proljetnog mraza, mlade biljke se presađuju u vrt gdje nastavljau svoj rast.
Uzgoj origana iz reznica
Uzgoj origana iz reznica započinje uzimanjem reznica, sa odraslih i zdravih postojećih grmova. Reznice bi se trebale uzimati oštrimi i čistim makazama, ne veće dužine od 12 cm. Dijagonalnim rezom, tačno iznad čvora pupoljka, reznicu odvojiti od matičnog grma. Najbolji period za ovaj proces je proljeće ili jesen. Reznice je najbolje potopiti u posudu sa malo vode na dnu, kako bi se stimulisao proces ožiljavanja. Ovaj proces se može ubrzati dodavajući malo meda u vodu.
Posudu postaviti na svijetlo mjesto, izbjegavajući izravnu sunčevu svjetlost, te vodu mijenjati svakih nekoliko dana, sve dok se ne pojave prvi izdanci korijena. Novonastale mlade biljke se prebacuju u zasebne posude, gdje nastavljaju svoj rast nekoliko sedmica dok ne ojačaju. Nakon prebacivanja biljke u posude, u prvih par dana potrebno je nastaviti izbjegavati direktno sunce. Slijedećih nekoliko dana, posude povremeno iznositi na sunčano mjesto, svaki dan taj boravak na suncu produžavati.


Njega i zaštita origana
Origano je biljka sušnih područja, tako da nije ljubitelj velikih količina vode. Zbog ovoga bi se zalijevanje origana, trebalo svesti na minimum, te zalijevanje obavljati samo kada je zemlja suha na dodir. U suprotnom zbog loše drenaže i preobilnog zalijevanja, može doći do truleži korijena i propadanja biljke.
Izvrstan je kao među-kultura svim vrstama povrća, jer svojim mirisom odbija nametnike, a i sam je vrlo otporan skoro na sve vrste bolesti. U vrtu, izvrsno se slaže sa paprikom i paradajzom, koje i ujedno štiti od napada biljnih uši.
Gnojidbu origana nije potrebno vršiti, jer najbolje uspijeva na umjereno plodnim tlima. Rezidbu je potrebno vršiti povremeno, kako bi se otklonili mrtvi dijelovi grma, što potiče rast novih grana i listova. Redovna rezidba može započeti, čim biljka bude visoka nekoliko centimetara.


Iako je vrlo otporan na pojavu štetnih insekata, ipak gljivična oboljenja mogu biti njegov smrtni neprijatelj. Gljivična oboljenja nastaju uslijed prevelike vlage staništa i kod pregusto zasađenih biljaka, gdje cirkulacija zraka svedena na minimum. Najčešće posljedice napada gljivičnih oboljenja su trulež lišća i trulež korijena. Hrđa origana je najučestalije gljivično oboljenje, koje ga napada. U početnom stadiju razvoja ove bolesti, moguće je spasiti biljku obrezivanjem zaraženih dijelova. Pojava kružnih žutih mrlja, je prvi znak napada ove bolesti.
Od insekata, origano vrlo rijetko napadaju biljne uši i grinje, u uslovima prevelike vlage i neadekvatne njege. Jak, raspršujući mlaz vode vrlo lako tjera nametnike sa origana, koji se najčešće više ne vraćaju na njega.


Berba origana
Berba origana je vrlo jednostavna i ne može se desiti nikakva greška, jer redovna berba potiče rast novih stabljika. Najbolju aromu origano ima neposredno pred cvjetanje, kada se i preporučuje obaviti berbu. Uvijek bi se trebalo ostaviti 2/3 biljke, kako bi nastavile svoj bujan i zdrav rast. Nakon cvjetanja origano počinje da gubi na jačini okusa i mirisa, zbog čega je vrlo važno ne dopustiti da biljka cvijeta. Nakon berbe i pravilnog sušenja, origano će imati intenzivniji miris i okus, što jelima daje jedinstvenu i bogatu aromu.


Cvjetovi origana, također su jestivi, te se koriste kao začin tjesteninama i picama, iako je njihova upotreba najčešće zastupljena kao dekoracija jelima. Najčešće cvjetovi origana postaju gorki nakon pregrijavanja, zbog čega se koriste kao svježi nakon kuhanja. Ostavljanjem cvjetova na stabljici, kao krajnji stadij razvoja, pojavljuje se sjeme, koje se može iskoristiti za sadnju novih grmova origana. Nakon završenog stadija razvoja biljke, preporučuje se rezidba grma do dna, tj. do posljednjeg donjeg lista.


Povezani članci
Kivi – Kineski ogrozd
Kivi je tradicionalna voćka Kine, već nekoliko stoljeća. Prvi put je stigao na obale Novog Zelanda početkom 20 stoljeća, odakle se proširio cijelim svijetom. Svoje današnje ime dobio je tek 50-tih godina, dok je prije toga bio poznat kao Kineski ogrozd. Sačuvao je sve...
Kopar – biljka vitalnosti
Kopar je jednogodišnja biljka, nepoznatog originalnog porijekla. Prvi put j otkriven u grobnici egipatskog faraona, dok nešto kasnije i u grčkom gradu Samos-u. Spominjan je u historijskim, medicinskim i vjerskim zapisima, gdje je zabilježen kao moćna ljekovita...
Anthurium- Flamingov cvijet
Anthurium predstavlja cvijet ljubavi i prijateljstva, a uzgaja se kao sobna biljka. Prvi put je otkriven u kišnim šumama Kolumbije, od strane austrijskog botaničara, koji mu je i dao ime. Danas ovaj prelijepi cvijet broji preko 800 vrsta, i sve se razlikuju po svojim...
Budite u toku s najnovijim vijestima i ažuriranjima
Prijavite se za novosti
U predviđeno polje unesite Vaš email i među prvima dobijte obavijesti o novostima i novim objavama na našoj stranici
Pratite nas
na društvenim mrežama
Hello there. I found your site by means of Google even as searching for a related matter, your site got here up. It looks great. I have bookmarked it in my google bookmarks to come back then. Kaile Harold Mia