Lavanda (Lavandula)

Written by Lejla B

7 lipnja, 2020

Lavanda je nazvana kraljicom ljekovitog bilja. Vodi porijeklo sa Bliskog Istoka, odakle se raširila, kao ljekovita biljka, kroz cijeli svijet. U Egiptu se prije više stotina godina koristila tokom procesa mumifikacije. Od davnina se koristi za liječenje raznih bolesti i to depresije, nesanice, glavobolje, anksioznosti i dr. Najčešće se koristi u aroma-terapiji zbog vjerovanja da pomaže otklanjanju stresa i blagih bolova.

Lavanda – boja i miris opuštanja, mladolikosti, kreativnosti, mašte, optimizma. Svojom postojanošću i strpljenjem pere srce i tijelo onih s kojima dođe u kontakt.

Priprema zemljišta i sadnja

Lavanda je niski, višegodišnji, razgranati grm,  koji voli topla i sunčana područja. U nešto toplijim područjima ostaje zelena tokom cijele godine. Pjeskovito i suho tlo je idealno za njen uzgoj. Ne voli zadržavanje vode, pa su teška ilovasta tla nepogodna za uspješan višegodišnji razvoj lavande. Preporučuje je se uzgajati na uzdignutim gredicama, kako se voda ne bi zadržavala u tlu. Organska gnojiva i malč imaju sposobnost zadržavanja vlage, pa ih se ne bi trebalo koristiti prilikom sadnje. Tek osnovna obrada tla, sa dodatkom kamena i šljunka će biti idealna za pripremu staništa za lavandu. Mlade, nerazvijene, biljke najbolje je saditi u proljeće, kada se tlo dovoljno dobro ugrije. U jesen se sade nešto veće i razvijenije biljke, jer zbog razvijenije korijenove mase mogu preživjeti zimske dane. Ne preporučuje se upotreba dušičnih gnojiva, jer smanjuju otpornost prema mrazu i hladnoći.

Uzgoj lavande iz sjemena i reznica

Lavanda se može uzgajati i iz sjemena, što je jako spor proces jer sjemenkama treba i preko mjesec dana da proklijaju. Da bi se ovaj proces ubrzao, sjemenke se sade u klijališta, koja se pokrivaju prozirnom plastikom, te odlažu na toplo i osunčano mjesto. Sjemenke trebaju nešto više vlage od odraslih stabljika, pa se preporučuje odražavati umjerenu vlagu klijališta povremenim špricanjem površine zemlje. Kada mlade biljke dostignu visinu od 5-6 cm, te imaju razvijena 2-3 lista, presađuju se u zasebne male posude, gdje nastavljaju svoj rast do presađivanja u vrt.

Sjeme lavande
Nicanje lavande

Puno bolja opcija je sadnja lavande iz reznica. U ljetnom periodu od odraslih grmova lavande otkidaju se reznice za sadnju novih grmova. Reznice se uzimaju od zdravih, neprocvjetalih, najčešće bočnih grana. Oštrim nožem se prekine veze sa glavnim grmom, te se odstrane svi donji listovi. Sa mjesta odakle su odstranjeni listovi ostaju rane iz kojih će narasti izdanci novih korijena. Reznice trebaju biti duge najmanje 10-tak centimetara, te moraju imati razvijene do 5 pari listova. Pripremljene reznice se sade u saksije sa laganom i poroznom mješavinom zemlje, te se prekrivaju najlonom i ostavljaju u hladu dok se ne ukorijene.

Reznice lavande
Sadnja reznica lavande

Njega i zaštita

Osim tek osnovne gnojidbe koja se obavlja u proljeće, lavanda ne zahtijeva dodatnu njegu tokom godine. Zalijevanje se obavlja tek kad je zemlja na dodir suha, i to ostajalom vodom u predvečernjim satima. Zavisno od područja i stadija razvoja biljke, zalijevanje se najčešće vrši jednom ili dva puta sedmično u početnom stadiju i u fazi cvjetanja. Dok zrele biljke se zalijevaju svake dvije ili tri sedmice. Obrezivanje je ključno za razvoj lavande, jer biljke ostaju duže vremena zelene, te se usporava proces odrvenjavanja grma. Obrezivanje se vrši nakon faze cvjetanja i to u kasno ljeto ili ranu jesen.

Zalijevanje lavande
Rezidba lavande

Da bi se spriječilo izrastanje korova, preporučuje se upotreba malča od sjena, koji se postavlja udaljen od osnove grma lavande, kako se ne bi vlaga zadržavala u blizini. Upotreba hemijskih selektivnih herbicida nije preporučljiva, jer se narušava ljekovita sposobnost lavande.

Lavanda je otporna na većinu bolesti, posebno na napade insekata. Zbog svojih eteričnih ulja ona odbija insekte od sebe, i od okolno zasađenih biljaka. U organskoj proizvodnji se se sadi između redova povrća, baš zbog ove sposobnosti odbijanja štetnih insekata.

Uslijed neadekvatne njege i loše drenaže tla, može biti osjetljiva na gljivična oboljenja, posebno korijena. Od ove bolesti najčešće i umire. Ako se sadi između redova povrća, najbolje je posaditi sa biljkama koje imaju slične potrebe za tlom i vodom, kao što su mrkva, luk ili krompir.

Bolest lavande
Bolest korijena lavande

Cvatnja i berba

Rane sorte lavande cvjetaju već u proljeće, dok one kasne i najčešće uzgajane sredinom ljeta. Jedna zrela biljka lavande može proizvesti i preko 1000 cvijetova. Njeni mirisni ljubičasti cvijetovi privlače pčele i leptirove, koji vrše oprašivanje. To je i medonosna biljka, od koje pčele prave najskupocjeniji med. Cvijetovi lavande se koriste u kulinarstvu za začinjavanje raznih jela, te u kozmetičkoj industriji i za proizvodnju eteričnih ulja. Poznato je da eterična ulja lavande liječe migrenu, te razna kožna oboljenja. Procvjetale grane lavande se održati sušenjem i to skupljene u snop i povezane gumenom vrpcom. Pripremljeni snopovi se okače da vise u tamnoj i prozračnoj prostoriji. Preporučuje sa dno postaviti papir, jer sušenjem cvijetovi lavande opadaju. Od suhih cvijetova mogu se praviti mirisni jastučići za ormar, koji ujedno tjeraju i moljce.

Lavanda
Eterično ulje lavande

Povezani članci

Kivi – Kineski ogrozd

Kivi – Kineski ogrozd

Kivi je tradicionalna voćka Kine, već nekoliko stoljeća. Prvi put je stigao na obale Novog Zelanda početkom 20 stoljeća, odakle se proširio cijelim svijetom. Svoje današnje ime dobio je tek 50-tih godina, dok je prije toga bio poznat kao Kineski ogrozd. Sačuvao je sve...

Kopar – biljka vitalnosti

Kopar – biljka vitalnosti

Kopar je jednogodišnja biljka, nepoznatog originalnog porijekla. Prvi put j otkriven u grobnici egipatskog faraona, dok nešto kasnije i u grčkom gradu Samos-u. Spominjan je u historijskim, medicinskim i vjerskim zapisima, gdje je zabilježen  kao moćna ljekovita...

Anthurium- Flamingov cvijet

Anthurium- Flamingov cvijet

Anthurium predstavlja cvijet ljubavi i prijateljstva, a uzgaja se kao sobna biljka. Prvi put je otkriven u kišnim šumama Kolumbije, od strane austrijskog botaničara, koji mu je i dao ime. Danas ovaj prelijepi cvijet broji preko 800 vrsta, i sve se razlikuju po svojim...

Budite u toku s najnovijim vijestima i ažuriranjima

Prijavite se za novosti

U predviđeno polje unesite Vaš email i među prvima dobijte obavijesti o novostima i novim objavama na našoj stranici

Pratite nas

na društvenim mrežama

Translate »
//atservineor.com/4/5026238