HRANJIVE MATERIJE

Written by Lejla B

4 travnja, 2020

Tlo je glavni izvor hranjivih materija potrebnih za rast i razvoj biljaka.  Hranjive materije u tlo ulaze na različite načine:

  • raspadanjem uginulih biljaka i životinja,
  • gnojidbom vještačkim ili organskim gnojivima,
  • bakterijskom razgradnjom hranjivih elemenata,
  • zrakom i vodom.

Hranjive materije, u tlu, mogu se podijeliti na mineralne, koje isporučuje tlo, i nemineralne koje u tlo dospijevaju zrakom i vodom tokom procesa fotosinteze. Mineralni hranjivi sastojci u tlu podijeljeni su na makro i mikro elemente.

MAKRO ELEMENTI

Su esencijalne hranjive materije, koje se u tlu nalaze u velikim količinama. Njihove količine u tlu su promjenjive. Sklone su deficitima, što zavisno od vrste biljke, može imati fatalne posljedice. Makro elementi se mogu podijeliti na elemente koje dospijevaju u tlo iz zraka i vode, kao što su karbon (C), vodik (H) i oksigen (O), na primarne (N,P,K) i na sekundarne i tercijalne(S, Ca,Mg).

Primarni makro elementi

Azot (N) – većina azota u tlu je u obliku organske tvari. Neophodan je i najvažniji za rast i razvoj biljaka. U tlo ulazi, prirodnim putem, putem kiše, aktivnošću živih organizama i bakterija iz roda Rhizobium u simbiozi sa biljkama, te na vještački način unošenjem vještačkih i prirodnih gnojiva. Za biljke postaje dostupan tek u mineralnom obliku nakon mikrobiološke aktivnosti. Azot u tlu se gubi unosom u biljke, erozijom, ispiranjem i isparavanjem. Dobrim upravljanjem zemljištem i vodom ovi gubitci se mogu značajno umanjiti.

Fosfor (P) – uz pomoć sunčeve svjetlosti prenosi energiju u biljke, time potiče razvoj korjena u ranim fazama, ubrzava rast biljke i utiče na zrelost ploda. Njegova količina u tlu uveliko ovisi o pH vrijednosti tla, strukturi i vlažnosti tla. Biljke ga koriste samo u otopljenom obliku i to korijenom iz svoje neposredne blizine. Zbog čega je jako bitno prepoznati manjak ili višak fosfora na obradivoj površini. Manjak se očituje u slabom rastu biljke čiji stariji listovi postaju tamno  ljubičasti, slaboj ili nikakvoj cvatnji i propadanju korijenovog sistema. Višak, također nije poželjan jer ometa unos drugih elemenata potrebnih za  rast i razvoj biljaka.

Kalij (K) – povećava vitalnost biljaka i utiče na sazrijevanje i veličinu ploda, posebno u voćarskoj proizvodnji. Najvažnija uloga mu je u procesu fotosinteze, gdje utiče na otvaranje i zatvaranje pora biljaka zasluženih za unos CO2. Također reguliše količinu vode u biljkama, transportujući je uz stablo do ploda, što značajno utiče na sazrijevanje plodova. Previše kalija u tlu očituje se trulenjem i opadanjem plodova, zbog viška vode.  Manjak kalija opet plodovima čini suprotno, nemaju dovoljno vlage i nejednako sazrijevaju.

Svako gnojivo organsko, kristalno ili mineralno sastoji se od ova tri najznačanija hraniva za poljoprivredno proizvodnju. Tzv. naziv NPK upravo označava ova tri primarna elementa i njihovu procentualnu zastupljenost u nekom od navedenih gnojiva.

SEKUNDARNI I TERCIJARNI

Kalcij (Ca) – je glavni element za održavanje hemijske ravnoteže među hranivima. Utiče direktno na rast biljke i sazrijevanje plodova. Reguliše značajno količinu kalija u tlu, količinu soli i vode, također neutrališe kisela tla. Njegov manjak u tlu, očituje se na biljkama u vidu uvrnutih listova, vitalnosti stabla i potpune kloroze.

Sumpor (S) –nalazi se u tlu u organskom i anorganskom obliku. Organski sumpor se dejstvom mikroorganizama pretvara u mineralan oblik, tzv. sulfate dostupne biljkama. Sumpor ima najznačajniju ulogu u metabolizmu biljaka, povećava učinkovitost upotrebe azota, aktivira važne enzime čime se osigurava visok prinos i pojačava imunitet biljaka na različite bolesti. Nedostatak ove hranjive materije, zapažen je više na lakšim tlima, posebno nakon obilnih padavina. Njegov nedostatak posebno se očituje na mladim biljkama, na lišcu se pojavljuju blijede fleke i cijela biljka izgleda kruta i krhka.

Magnezij (Mg) –glavna uloga mu je izgradnja hlorofila gdje djeluje kao središnji atom u molekuli. Prisutan je i u slobodnom obliku, gdje djeluje kao regulator metaboličkih procesa, važan je pri asimilaciji ugljičnog dioksida tokom fotosinteze. Za njegov nedostatak obično se veže kloroza starijih listova, što može biti vrlo pogrešno, jer manjak magnezija obično znači manjak fosfora.

Povezani članci

Kivi – Kineski ogrozd

Kivi – Kineski ogrozd

Kivi je tradicionalna voćka Kine, već nekoliko stoljeća. Prvi put je stigao na obale Novog Zelanda početkom 20 stoljeća, odakle se proširio cijelim svijetom. Svoje današnje ime dobio je tek 50-tih godina, dok je prije toga bio poznat kao Kineski ogrozd. Sačuvao je sve...

Kopar – biljka vitalnosti

Kopar – biljka vitalnosti

Kopar je jednogodišnja biljka, nepoznatog originalnog porijekla. Prvi put j otkriven u grobnici egipatskog faraona, dok nešto kasnije i u grčkom gradu Samos-u. Spominjan je u historijskim, medicinskim i vjerskim zapisima, gdje je zabilježen  kao moćna ljekovita...

Anthurium- Flamingov cvijet

Anthurium- Flamingov cvijet

Anthurium predstavlja cvijet ljubavi i prijateljstva, a uzgaja se kao sobna biljka. Prvi put je otkriven u kišnim šumama Kolumbije, od strane austrijskog botaničara, koji mu je i dao ime. Danas ovaj prelijepi cvijet broji preko 800 vrsta, i sve se razlikuju po svojim...

Budite u toku s najnovijim vijestima i ažuriranjima

Prijavite se za novosti

U predviđeno polje unesite Vaš email i među prvima dobijte obavijesti o novostima i novim objavama na našoj stranici

Pratite nas

na društvenim mrežama

Translate »
//thaudray.com/4/5026238