Tlo je glavni izvor hranjivih materija potrebnih za rast i razvoj biljaka.  Hranjive materije u tlo ulaze na različite načine:

• raspadanjem uginulih biljaka i životinja,
• gnojidbom vještačkim ili organskim gnojivima,
• bakterijskom razgradnjom hranjivih elemenata,
• zrakom i vodom.

Hranjive materije, u tlu, mogu se podijeliti na mineralne, koje isporučuje tlo, i nemineralne koje u tlo dospijevaju zrakom i vodom tokom procesa fotosinteze. Mineralni hranjivi sastojci u tlu podijeljeni su na makro i mikro elemente.

MAKRO ELEMENTI

Su esencijalne hranjive materije, koje se u tlu nalaze u velikim količinama. Njihove količine u tlu su promjenjive. Sklone su deficitima, što zavisno od vrste biljke, može imati fatalne posljedice. Makro elementi se mogu podijeliti na elemente koje dospijevaju u tlo iz zraka i vode, kao što su karbon (C), vodik (H) i oksigen (O), na primarne (N,P,K) i na sekundarne i tercijalne(S, Ca,Mg).

Primarni makro elementi

Azot (N) – većina azota u tlu je u obliku organske tvari. Neophodan je i najvažniji za rast i razvoj biljaka. U tlo ulazi, prirodnim putem, putem kiše, aktivnošću živih organizama i bakterija iz roda Rhizobium u simbiozi sa biljkama, te na vještački način unošenjem vještačkih i prirodnih gnojiva. Za biljke postaje dostupan tek u mineralnom obliku nakon mikrobiološke aktivnosti. Azot u tlu se gubi unosom u biljke, erozijom, ispiranjem i isparavanjem. Dobrim upravljanjem zemljištem i vodom ovi gubitci se mogu značajno umanjiti.

Fosfor (P) – uz pomoć sunčeve svjetlosti prenosi energiju u biljke, time potiče razvoj korjena u ranim fazama, ubrzava rast biljke i utiče na zrelost ploda. Njegova količina u tlu uveliko ovisi o pH vrijednosti tla, strukturi i vlažnosti tla. Biljke ga koriste samo u otopljenom obliku i to korijenom iz svoje neposredne blizine. Zbog čega je jako bitno prepoznati manjak ili višak fosfora na obradivoj površini. Manjak se očituje u slabom rastu biljke čiji stariji listovi postaju tamno  ljubičasti, slaboj ili nikakvoj cvatnji i propadanju korijenovog sistema. Višak, također nije poželjan jer ometa unos drugih elemenata potrebnih za  rast i razvoj biljaka.

Kalij (K) – povećava vitalnost biljaka i utiče na sazrijevanje i veličinu ploda, posebno u voćarskoj proizvodnji. Najvažnija uloga mu je u procesu fotosinteze, gdje utiče na otvaranje i zatvaranje pora biljaka zasluženih za unos CO2. Također reguliše količinu vode u biljkama, transportujući je uz stablo do ploda, što značajno utiče na sazrijevanje plodova. Previše kalija u tlu očituje se trulenjem i opadanjem plodova, zbog viška vode.  Manjak kalija opet plodovima čini suprotno, nemaju dovoljno vlage i nejednako sazrijevaju.

Svako gnojivo organsko, kristalno ili mineralno sastoji se od ova tri najznačanija hraniva za poljoprivredno proizvodnju. Tzv. naziv NPK upravo označava ova tri primarna elementa i njihovu procentualnu zastupljenost u nekom od navedenih gnojiva.