Hortenzija ili hadžibeg je porijeklom iz Azije i broji preko 75 vrsta. Hortenzije su posebno povezane sa emocijama , zahvalnošću i razumijevanjem. Smatra se ukrasnim grmom sa prelijepim i mirisnim cvjetovima, čije boje variraju od roze, bijele, plave, crvene, u zavisnosti od pH vrijednosti zemljišta. Prije više stotina godina u kineskom carstvu, djevojke su bacale cvijet hortenzije na odabranog budućeg muža, kao čin izražavanja ljubavi.

Priprema tla i sadnja

Hortenzija najbolje uspijeva na umjereno vlažnim i poroznim tlima. Vrlo lako se uzgajaju u skoro bilo kakvom tlu, opskrbljenim hranjivim materijama. Ovu prelijepu damu najbolje je posaditi u jesen, jer se nektar u ovom periodu nalazi najbliže korijenovom sistemu. Tlo je prije sadnje potrebno pognojiti kompostom, najbolje 10-tak dana prije postavljanja sadnice u tlo. Nije obožavatelj jakog ljetnog sunca, iako se u većini vrtova sadi izložena cjelodnevnoj sunčevoj svjetlosti. Hortenzija voli jutarnje sunce i popodnevnu blagu sjenu, ali ne i hlad, jer neće cvjetati. Zato bi se trebala saditi u skladu sa njenim potrebama.

Uzgoj iz reznica

Hortenzija se vrlo lako uzgaja iz reznica. Reznice se uzimaju od odraslog, dobro razgranatog grma, i to od novih grana koje još nisu procvjetale. Boja mladih grana je svjetlija u odnosu na stare, bogatije su biljnim sokom i nisu toliko krute, što ih čini idealnim za uspostavljanje novih stabljika. Prilikom uzimanja reznice, presjeca se mlada grana dužine otprilike 5-6 cm, vodeći računa da su na njoj razvijeni 3-4 para listova. Rez mora biti vodoravan. Sa otkinute reznice, uz stabljiku, otklanja se zadnji par listova, jer će se iz njihovih čvorova razvijati mladi izdanci budućeg korijena. Ako su preostali listovi preveliki mogu se odsjeći do pola.

Pirpemljene reznice, posaditi u manje posude, i skloniti od izravne sunčeve svjetlosti, održavati zemlju umjereno vlažnom i zalijevati samo kad je površinski sloj suh. Za nekoliko sedmica, reznice bi trebale pustit prve izdanke korijena, što se vidi na biljci i njenim listovima, koji ne bi trebali izgledati opušteno. Nakon dva mjeseca, nove biljke je potrebno prebaciti u vrt kako bi nastavile svoj rast i razvoj.

Njega i zaštita

Mlade biljke hortenzije imaju veće potrebe za vodom od odraslih, zbog razvoja korijenovog sistema. Mladim biljkama je potrebno obezbjediti duboko zalijevanje bar tri puta sedmično, pa i više ako se uzgaja na lakim pjeskovitim tlima. Nikad ne zalijevati hortenziju po listovima, jer se tada privlače mnoge bolesti. Za održavanje umjerene vlage tla, preporučuje se postaviti malč od slame i borovih iglica oko stabljike. Malč se vremenom razgrađuje što ujedno i hrani hortenziju.

Na lakim tlima gnojidbu je preporučljivo obavljati jednom godišnje u rano proljeće ili kasnu jesen, dok na ostalim gnojidba se obavlja po potrebi. Prevelika gnojidba nije poželjna jer se tada više razvija lisna masa nego cvijet.

Promjena boje hortenzije

Boju cvijetova hortenzije je moguće promjeniti, mijenjanjem pH vrijednosti tla. Npr. plava boja karakteristična je za kisela tla, dok tamno ružičasta za alkalnija tla, bijela i roza za neutralna do blago kisela tla. Dodavanjem vapna povećava se pH vrijednost tla, što znači da tlo postaje blago kiselo do alkalno. Dok dodavanjem organske materije, zrna kafe ili oguljene kore limuna tlo postaje kiselije, pa se i boja cvijeta hortenzije mijenja u plavu. Ovo je spor proces, pa se dodavanje sastojaka da bi se dobila željena boja hortenizje treba provesti godinu dana ranije.

Rezidba hortenzije se obavlja u kasnu jesen ili rano proljeće. Odsijecaju se mrtve, stare i oštećene grane grma. Stare grane odsijecaju se do dna, kako bi se potaknula bolja razgranatost i cvatnja u narednom periodu. Ako su u pitanju stari i zanemareni grmovi, poželjno je sve grane odsjeći do dna, kako bi se cjelokupan grm hortenizje uspješno obnovio.

Bolesti hortenzije

Hortenzija nije osjetljiva na pojavu bolesti, vrlo je otporna ako se pravilno njeguje. U ne adekvatnim uslovima i zbog loše njege može biti osjetljiva na pojavu gljivičnih oboljenja, posebno pepelnice i hrđe, te pojavu lisnih uši. Pravilno, ali ne pretjerano zalijevanje, umjerena gnojidba, postavljanje malča, otklanja opasnost od pojave ovih bolesti. Za preventivnu zaštitu u ne povoljnim područjima preporučuje se upotreba preslice i modre galice, protiv gljivičnih oboljenja, te večernje špricanje rastvorom koprive i bijelog luka protiv lisnih uši. Zalijevanje rastvorom koprive, također otklanja opasnost od pojave lisnih uši.