Written by Lejla B
16 siječnja, 2021
Bamija je jednogodišnja biljka, porijeklom iz Etiopije. Poznata kao cvjetnica, jestivih plodova, koji dolaze u dvije boje, zelena i crvena. Obje vrste imaju isti okus, a crvena kuhanjem postaje zelena. Zbog bogatstva hranjivih materija, bamija se može pripisati jednoj od najimpresivnijih namirnica. Izvrstan je izvor vitamina C i K, sadrži vrlo malo kalorija i ugljikohidrata, i bogatstvo proteina i vlakana, zbog čega je poželjna u dijetalnoj prehrani. U narodnoj medicini se koristi za sprječavanje upale, demencije i nastanka krvnih ugrušaka.


Priprema zemljišta i sadnja
Bamiju je najbolje započeti uzgajati u zatvorenom prostoru 3-4 sedmice prije posljednjeg proljetnog mraza. Jednostavnim polijeganjem sjemenki u klijališta ili male saksije, vrlo lako se započinje uzgoj bamije . Sjemenke bi bilo najbolje namočiti u vodi, na 24 sata prije sadnje, te obilno zaliti klijalište odmah nakon sadnje. Klijališta je potrebno napuniti plodnom, poroznom zemljom, te ih nakon sadnje odložiti na svijetlo i toplo mjesto. Da bi se ubrzao proces klijanja i nicanja, poželjno je klijališta prekriti prozirnim najlonom ili plastikom. Prednost prekrivanja leži u tome, što se temperatura zemlje podiže, a i održava se optimalna vlaga samog klijališta. Kada mlade biljke razviju 3-4 lista, prebacuju se u pripremljeno tlo za sadnju bamije. Presađivanje je najbolje vršiti u razmaku od 25-30 cm između biljaka, i 80-100 cm između redova.
U nešto južnijim krajevima uzgoj se može započeti i na otvorenom, kada temperatura tla dostigne najmanje 18 C°. Kraj mjeseca aprila ili početak mjeseca maja, su se pokazali kao najbolji period za uzgoj bamije. To je biljka toplog vremena, obožava sunce i može vrlo dobro podnijeti kratke sušne periode. Od tla zahtijeva maksimalnu plodnost i poroznost, neutralne do blago kisele pH reakcije. Pa bi se priprema tla, prije sadnje, trebala bazirati na obogaćivanju tla hranjivim materijama. Najbolje gnojivo za bamiju je zreli kompost ili zrelo stajsko gnojivo. Sjemenke se sade u razmaku 10-15 cm između biljaka i 80-100 cm između redova. Nakon što biljke dosegnu visinu od 5 cm, potrebno ih je razrijediti ostavljajući one najjače za dalji rast. Najbolje se slaže sa dinjom, lubenicom i krastavicom.
Njega i zaštita
Bamija je osjetljiva na nedostatak vlage u početnoj fazi razvoja, zbog plitkog korijenovog sistema. Redovno zalijevanje i održavanje tla vlažnim je neophodno za bogat prinos. Nakon što izraste, zalijevanje je potrebno postepeno smanjivati, dovoljno je tek 2 puta sedmično umjereno zalijevanje. Odrasle biljke dobro podnose sušna razdoblja, iako ne bi trebalo dopustiti da pate zbog budućeg prinosa.
Bamija je gladna kultura, koja od tla zahtijeva maksimum, u pogledu hranjivih materija. Gnojidba rastvorenim organskim gnojivom je neophodna, kako ne bi došlo do pojave zakržljalosti biljke. Mjesečna gnojidba je sasvim dovoljna, kako bi joj se osigurale sve hranjive materije.
Pojava korova je redovna smetnja kod uzgoja bilo kojih sjetvenih kultura. Bamija je osjetljiva na pojavu korova, posebno u početnoj fazi razvoja. Korov pored što joj uskraćuje mjesto za razvoj, uskraćuje joj i dostupnost hranjivih materija, koje su neophodne za njen razvoj. Kako bi se ovo spriječilo, poželjno je postaviti prirodni malč od sjena ili slame. Malč čuva vlagu i temperaturu tla, sprječava izrastanje korova, i postepenom razgradnjom hrani tlo. U nedostatku prirodnog malča, mogu poslužiti i crne agro folije, koje se postavljaju na zemlju nakon obrade tla i prije sadnje.


Zaštita od bolesti i nametnika
Bamija nije osjetljiva na pojavu bolesti, ali uslijed nepogodnih vremenskih prilika može doći do pojave gljivičnog obljenja (Fusarium), koje izaziva uvenuće i uginuće biljke. Ova bolest se prenosi najčešće tlom, a nagle promjene temperature (toplo-hladno), su najčešći krivac naglog širenja zaraze. Plodored je najbolja preventivna mjera kod sadnje bilo kojih biljnih kultura.
Od štetočina, bamiju mogu napasti biljne uši, smrdljivi Martin, kukuruzni crv i dr. Sve ove štetočine se vrlo lako mogu suzbiti prirodnim sredstvima, poput sapunice, čajeva od koprive, duhana, nevena, ili sadnjom začinskog i ljekovitog bilja koje odbija navedene iz vrta. Redovno održavanje higijene vrta, otklanja opasnosti napada navedenih štetočina.


Berba brokule
Cvatnja bamije započinje otprilike 6-7 sedmica nakon sadnje. Prelijepi žuti cvjetovi krase ne samo biljke bamije, nego i cijeli vrt. Iako uslijed nepovoljnih vremenskih prilika, nedostatka gnojiva, vode i ne održavanja higijene vrta, cvatnja može u potpunosti izostati. Tokom zadnje faze rasta bamija formira mahune, koje će biti spremne za berbu za oko 2 mjeseca nakon sadnje, u zavisnosti od sorte i područja uzgoja. Mahune se obiru dok su još uvijek mlade, tj. kada dosegnu dužinu 7 od 9 cm, jer su tada najmekše. Berbu je poželjno obavljati više puta sedmično, sve do kraja mjeseca septembra ili do pojave mraza, kada završava svoj životni ciklus. Zbog moguće pojave alergijskih reakcija na rukama od dlačica bamije, bilo bi poželjno tokom berbe koristiti rukavice.
Bamija je najukusnija odmah nakon berbe. Duže skladištenje šteti kvaliteti i okusu, zbog čega se ne preporučuje držati bamiju duže od 2 dana, pa ni u hladnjaku. Često se zbog svoje sluzavosti u kulinarstvu izbjegava, pa je preporuka svjetskih kuhara, potopiti bamiju u ocat, pola sata prije upotrebe.


Povezani članci
Kivi – Kineski ogrozd
Kivi je tradicionalna voćka Kine, već nekoliko stoljeća. Prvi put je stigao na obale Novog Zelanda početkom 20 stoljeća, odakle se proširio cijelim svijetom. Svoje današnje ime dobio je tek 50-tih godina, dok je prije toga bio poznat kao Kineski ogrozd. Sačuvao je sve...
Kopar – biljka vitalnosti
Kopar je jednogodišnja biljka, nepoznatog originalnog porijekla. Prvi put j otkriven u grobnici egipatskog faraona, dok nešto kasnije i u grčkom gradu Samos-u. Spominjan je u historijskim, medicinskim i vjerskim zapisima, gdje je zabilježen kao moćna ljekovita...
Anthurium- Flamingov cvijet
Anthurium predstavlja cvijet ljubavi i prijateljstva, a uzgaja se kao sobna biljka. Prvi put je otkriven u kišnim šumama Kolumbije, od strane austrijskog botaničara, koji mu je i dao ime. Danas ovaj prelijepi cvijet broji preko 800 vrsta, i sve se razlikuju po svojim...
Budite u toku s najnovijim vijestima i ažuriranjima
Prijavite se za novosti
U predviđeno polje unesite Vaš email i među prvima dobijte obavijesti o novostima i novim objavama na našoj stranici
Pratite nas
na društvenim mrežama