Written by Lejla B
20 veljače, 2021
Spominjan u vjerskim i historijskim knjigama, badem je vrlo brzo stekao svjetsku popularnost još od ubiranja prvih plodova. Vodi porijeklo iz Azije, gdje u šumama rastao kao divlje drvo. Njegovi plodovi su se koristili u umjerenim količinama, jer zbog svoje toksičnosti, može biti i smrtonosan. Danas, kao pripitomljena voćka, može se pohvaliti impresivnim hranjivim profilom. Bogatstvo antioksidanata, vlakana, vitamina, proteina i minerala, svrstali su ga u jednu od najzdravijih voćki na svijetu. Štiti stanice od oksidacijskih oštećenja, zbog čega sprječava nastanak bolesti i starenje. Bogat je vitaminima, posebno vitaminom E, koji sprječava nastanak srčanih oboljenja. Badem smanjuje i razinu holesterola u krvi, te redukuje i visinu šećera, zbog čega je izvrstan za dijabetičare. Iako kao divlji ubija, a kao pitomi liječi, njegova upotreba u kulinarstvu i farmaceutskoj industriji je danas nezamjenjiva.
Uzgoj badema
Drvo badema može dostići visinu i do 15 m. S obzirom da drvo nije samo-plodno potrebno je zasaditi bar dva stabla, kako bi došlo do unakrsnog oprašivanja. Vrlo zahtijevan za uzgoj i ukoliko mu se ne ispune uslovi u pogledu klime i adekvatne njege, može se boriti da uopšte preživi. S obzirom da vod porijeklo iz toplijih klimata, na otvorenim područjima sa jakim zimama, neće uopšte uspjeti njegov uzgoj. Stroga kontrola klime i njege uzgoja u zatvorenom, može biti vrlo uspješna.
Badem se može uzgajati iz sjemena ili iz već formiranih sadnica. Formirane sadnice su se pokazale kao puno bolji izbor, jer su već prošle kroz kritične faze klijanja sjemena i usporenog početnog razvoja. Ako smo se ipak odlučili za uzgoj iz sjemena, potrebno je to učiniti na slijedeći način:
- Više sirovih sjemenki potopiti u vodu 24 sata prije sadnje. Sjemenke će nabubriti, što inicira razvoj klice. Na sjemenkama, na čijim se ljuskama stvorila plijesan, potrebno ih je odstraniti
- Par malih saksija potrebno je napuniti zemljom, te sjemenke postaviti vodoravno o prekriti sa od 1-2 cm zemlje . Ljusku sjemenki, je potrebno zarezati prije sadnje.
- Odabrane saksije bi trebale imati najmanje 6 rupa na dnu, kako bi se drenaža mogla nesmetano obavljati
- Zasađene sjemenke potrebno ostaviti na direktno sunčevo svijetlo, gdje bi za nekoliko dana trebale proklijati.
Nakon što mlade biljke dostignu visinu oko 46 cm, potrebno ih je presaditi.
Uzgoj iz presadnica
Uzgoj badema iz gotovih sadnica, započinje izborom idealnog mjesta , na kojem neće dolaziti do naglih promjena temperature. Osim temperaturnih oscilacija badem ne trpi ni zadržavanje vode, zbog čega bi zemlja trebala biti što lakša. Za uzgoj u saksijama, preporučuje se saksija sa što više drenažnih rupa, i bez zadržavanja vode u tanjirićima.
Nakon udovoljavanja osnovnih uslova, potrebno je u vrtu iskopati rupu koja je dovoljno duboka i široka, za prihvaćanje cijelog korijenovog sistema bez presavijanja. Ako se formira plantaža, sadnju je potrebno obavljati na udaljenostima od 4-6 m. Kontejnerske sadnice potrebno je presaditi na istu dubinu, na kojoj su bile u kontejnerima. Rupa se puni postepeno zemljom, prvo do ¾, zatim se dobro zalije vodom. Na ovaj način se pravilno smjeste sve niti korijena, bez ostavljanja džepova zraka. Zrak oko korijena je vrlo nepovoljan zbog stvaranja plijesni i gljivičnih oboljenja. Ostatak rupe poželjno bi bilo napuniti zrelim, suhim gnojivom pomiješanim sa lakšom zemljom. Nakon zatrpavanja, zemlju dobro nabiti lopatom i sve još jednom dobro zaliti.
Njega i zaštita
Badem je vrlo osjetljiv na mraz i prekomjernu vlagu. Ukoliko područje ne ispunjava uslove blage klime, drvo badema nikada neće donijeti plod. Za one posađene u saksijama, već kada nastane rana jesen, potrebno ih je unijeti u zatvoren, topao i svijetao prostor.
S obzirom da ne podnosi prekomjernu vlagu, zalijevanje obavljati samo kada je zemlja suha na dodir. Odstajala voda, sobne temperature, je idealna za zalijevanje. Mladim stablima je potrebna veća količina vode, posebno u toku prve godine razvoja. S obzirom da se badem sadi na lakšim tlima, na kojima voda brže otječe, zalijevanje je potrebno prilagoditi starosti stabla, ali nikad ne dopustiti prekomjernu vlagu.
U proljetnoj sezoni, posebno za novo zasađena stabla, potrebna je redovna gnojidba. Zrelo stajsko gnojivo ili kompost, rastvoreni u vodi, potiču rast stabla i krošnje. Mladim stablima, za razvoj, je potrebno gnojivo obogaćeno azotom, zbog čega se preporučuje koristiti blagi rastvor kokošjeg gnojiva, svaka 2 mjeseca.
Rezidba
Za zdrav i uspješan rast i razvoj, rezidba badema je neophodna. Osim što povoljno utiče na imunitet i zaštitu od bolesti, doprinosi jačanju grana i boljem urodu. Rezidbu je preporučljivo obaviti početkom jeseni, nakon što nastupi uspavana sezona. Ovo je ujedno i glavna rezidba, pri kojoj se uklanjaju sve oštećene grane, grane koje se ukrštaju i grane koje su bolesne. Ovaj način rezidbe potiče izboj novih i jačih grana, bolju cvatnju i bolji budući plod. Proljetna rezidba se ujedno naziva i sanitarna, jer nakon snijega i mraza, neke grane ne uspiju preživjeti ili ostanu oštećene, zbog čega postaju meta napada gljivica i bakterija.
Zaštita od bolesti
Mnogi komercijalni uzgajivači badema susreću se sa mnogo ozbiljnijim bolestima, poput raka stabla, kojeg izaziva gljivica Ceratocystis. Ova bolest je vrlo rijetka u raznolikim voćnjacima ili vrtovima. Najčešće oboljenje badema je plamenjača, koje se primjećuje još na cvjetovima, koji jako brzo venu i opadaju. Nakon ovoga, zahvata i grančice koje najčešće umiru. Vremenom, prelazi i na stablo, zbog čega je potrebno jako brzo reagovati, odmah nakon primjećivanja prvih simptoma. Potrebno je otkloniti sve zaražene dijelove, te ih zapaliti što dalje od stabla ili bilo kojeg drugog usjeva.
Antraknoza je još jedna gljivična bolest, koja napada badem. Širi se kišom i vjetrom, te napada cvjetove i plodove. Gljivice nastanjuju tlo od zaraženih listova i grančica, zatim prezimljavaju da bi u rano proljeće postale aktivne.
Jako je važno zaštiti se na vrijeme. Neke od najefikasnijih mjera prevencije su:
- Zalijevanje samo po zemlji, najbolje sistemima za navodnjavanje
- Preventivna upotreba čajeva od gaveza i preslice, te prirodnog fungicida modre galice
- Redovna rezidba će osigurati bolju cirkulaciju zraka i prodor svijetlosti, zbog čega će se poboljšati ukupni imunitet stabla i krošnje.
- Higijena vrta je neophodna, jer sve bakterije i gljivice dolaze od drugih zaraženih listova i grančica
- Postavljanje malča od sjena spriječiti rast korova, koji isto tako može biti prenosilac bolesti.
Zaštita od nametnika
Grinje su najčešći neprijatelj badema. Badem vrlo lako podliježe stresu, najčešće zbog neadekvatne njege, zbog čega postaje laka meta napada grinja, ali i drugih nametnika. Najvažnije je održavati jednaku temperaturu i vlažnost tla, kako stablo ne bi palo u stanje šoka, zbog čega izgubi imunitet. Grinje napadaju listove, ispijajući nektar, listovi postaju žuti, zatim odumiru i opadaju.
Konusne bube iz porodice Leptoglossus najčešće napadaju plodove, posebno one mlade, ostavljajući na njima crne mrlje. Plodovi, u zavisnosti od količine buba, mogu početi opadati sa stabla. Konusne bube ostavljaju za sobom vrlo slične simptome, kao i smrdljivi Martin. Samo što se period napada razlikuje, jer konusne bube napadaju od marta do aprila, a smrdljivi Martin od maja do juna.
Uglavnom, prirodna zaštita je skoro pa ista, jer iste supstance odbijaju štetne nametnike. Obična sapunica, napravljena od 1 kašičice deterdženta za suđe i i 2 litra vode, je jednostavno, a idealno rješenje protiv ovih nametnika.
Berba badema
Badem počinje cvjetati još od februara ili marta, impresivnim bojama i mirisnim cvjetovima, iz kojih se razvijaju plodovi. Plodovi badema su obavijeni čvrstom ljuskom, zbog čega se berba odvija jednostavnim protresanjem stabla. Protresanjem plodovi padaju na tlo, ne uzrokujući na njima nikakva oštećenja. Malo teži zadatak je pogoditi vrijeme berbe. Plodovi su spremni za berbu kada se ljuska počinje odvajati od ploda. U to vrijeme obično i plodovi počinju sami opadati sa stabla. Nije svaki plod spreman za berbu u isto vrijeme. Zbog čega je berbu potrebno obaviti u par navrata. Ubrane plodove potrebno je očistiti od zaštitne ljuske, odmah nakon berbe, te ih ostaviti na suncu da se suše najmanje 2 dana, kako bi se spriječila pojava plijesni.
Povezani članci
Kivi – Kineski ogrozd
Kivi je tradicionalna voćka Kine, već nekoliko stoljeća. Prvi put je stigao na obale Novog Zelanda početkom 20 stoljeća, odakle se proširio cijelim svijetom. Svoje današnje ime dobio je tek 50-tih godina, dok je prije toga bio poznat kao Kineski ogrozd. Sačuvao je sve...
Kopar – biljka vitalnosti
Kopar je jednogodišnja biljka, nepoznatog originalnog porijekla. Prvi put j otkriven u grobnici egipatskog faraona, dok nešto kasnije i u grčkom gradu Samos-u. Spominjan je u historijskim, medicinskim i vjerskim zapisima, gdje je zabilježen kao moćna ljekovita...
Anthurium- Flamingov cvijet
Anthurium predstavlja cvijet ljubavi i prijateljstva, a uzgaja se kao sobna biljka. Prvi put je otkriven u kišnim šumama Kolumbije, od strane austrijskog botaničara, koji mu je i dao ime. Danas ovaj prelijepi cvijet broji preko 800 vrsta, i sve se razlikuju po svojim...
Budite u toku s najnovijim vijestima i ažuriranjima
Prijavite se za novosti
U predviđeno polje unesite Vaš email i među prvima dobijte obavijesti o novostima i novim objavama na našoj stranici
Pratite nas
na društvenim mrežama