Uzgoj Avokada

Avokado se može uzgajati kao ukrasna sobna biljka ili kao voćka koja će uroditi plodom. Za uzgoj u ukrasne svrhe dovoljno je kupiti plod avokada, te posaditi košpicu iz koje će izrasti prelijepa sobna biljka.

Uzgoj avokada kao ukrasne biljke

Pažljivo otklonite košpicu iz ploda, oprati dobro, da se otklone svi ostaci ploda, pazeći pri tome da se ne ukloni smeđi omotač košpice. Košpica avokada ima vidljivo izraženo dno i vrh. Iz dna košpice izrastaju izdanci korijena, dok iz vrha izrasta klica buduće biljke. Po obodu košpice ravnomjerno se zabodu tri čačkalice, sa tri različite strane, po blagim uglom prema dole. Zatim se sjemenka smjesti u čašu s mlakom vodom. Dno sjemenke bi trebala biti potopljeno otprilike sa 1 cm vode. Čašu sa sjemenkom potrebno je staviti na svijetlo i toplo mjesto, na temperaturu oko 18 C.

Uzgoj avokada u svrhu branja plodova

Avokado uzgojen reznicama ili cijepljenjem, najvjerovatnije će dati plod i to nakon nekoliko godina rasta. Za uzgoj iz reznica, potrebno je zdravo, rodno i odraslo stabla avokada. Reznice se uzimaju od novih grana koje imaju ne razvijene začetke 5-6 listova. Odsjecanjem po dijagonali, reznice moraju biti duge oko 15-tak centimetara. Sa donje trećine grane potrebno je otkloniti listove, te pri dnu napraviti dva mala reza s obje strane grane. Ovaj način povećava se šansa za ukorijenjivanjem reznice. Spremne reznice sade se u male saksije u kojima je mješavina pijeska i humusa. Preporučuje se reznice prekriti sa plastičnom vrećicom kako bi se održala optimalna vlažnost i podigla temperatura zemlje. Za otprilike 15 dana trebali bi se pojaviti izdanci korijena. Za otprilike 6-8 sedmica mlade biljke je potrebno presaditi u vrt, gdje će nastaviti svoj rast.

Da bi stablo avokada urodi plodom potrebno mu je obezbjediti posebne uslove:

Tlo – mora biti više pjeskovito, sa malim udjelom ilovače. Pljesak čuva od smrzavanja i ne dozvoljava nakupljanje viška vode, dok ilovača čuva hranjive materije i zadržava vodu.

Gnojidba – mlada stabla avokada rodit će brže ako im se obezbjedi dovoljno hranjivih materija. Gnojidba se preporučuje i do 6 puta godišnje i to gnojivima bogatim azotom i kalijem. Za odrasla stabla gnojidba se povećava za 2 kg godišnje. Avokado zahtijeva i udjele molibdena i cinka, pa ako gnojiva ne sadrže ove mikro-elemnete, može se naknadno obezbjediti prehranom preko lista.

Svjetlost – Avokadu je potrebno dosta sunca i topline. Za njegov uzgoj u svrhu branja plodva, je najbolje raditi u južnijim područjima, ako ne onda u plastenicima. Za najbolji prinos su potrebna dva stabla avokada.

Njega i zaštita

Redovno zalijevanje uz dopuštanje zemlji da se skroz osuši između dva zalijevanja, najbolje odgovara stablu avokada. Da bi se sačuvala vlaga i spriječilo izrastanje korova, oko stabla avokada potrebno je postavit malč, koji ujedno ima i zaštitnu ulogu od bolesti. Neki stručnjaci preporučju da se drvo avokada ne gnoji prvu godinu nakon sadnje, jer bi gnojivo moglo naškoditi mladim izdancima korijena.

Drvo avokada je potrebno povremeno obrezivati, ali ne previše jer to ne podnosi. Posebno stabla koja se uzgajaju za plodove, ne podnose velike rezidbe.

Bolesti od koji obolijeva avokado najviše nastaju zbog neadekvatne njege (zalijevanja i gnojidbe), nepravilne rezidbe, i prljavih alatki. Najčešća oboljenja od kojih obolijeva drvo avokada su:

Trulež korijena – obično nastaje u uslovima prevelike vlage, uslijed prečestog zalijevanja ili velikih i čestih količina oborina. Pravilnim zalijevanjem otklanja se opasnost od ove bolesti. Zbog ovoga je jako važno da drvo stabla, posebno oni zasađeni u vrtu, imaju obezbjeđenu dobru drenažu, kojom se otklanja sav višak vode.

Čirevi ili rak stabla– iako spadaju u manja oboljenja stabla avokada, mogu se proširiti te izazvati curenje biljnog soka iz stabla, što dovodi do sušenja stabla. Vremenom čirevi poprimaju hrđavu boju. Čirevi se mogu isjeći iz udova stabla, ali ako je rak zahvatio donji dio stabla, obično stablo umire.

Trulež ploda-obično nastaje uslijed neadekvatnih uslova njege stabla. Avokado je osjetljiv na stresne uvjete, koji nastaju najčešće zbog nepravilne njege. Pravilnom rezidbom smanjuje se mogućnost pojave ove bolesti, jer se rezidbom objezbjeđuje bolja cirkulacija zraka u krošnji.

Od insekata najčešći su napadi grinja, koje uzrokuju pojavu okruglih žutih do smeđih mrlja, sa donje strane listova. Upotreba sapunice pomiješane sa prirodnim uljem rješava ovaj problem.

Berba

Berba avokada ovisi od vrste i područja u kojem se uzgaja. Plodovi avokada mogu biti okrugli, kruškoliki, i duguljasti, drvenaste ili glatke strukture, zeleno-žute do crne boje ploda. Sve to ovisi o vrsti avokada i njihovim jedinstvenim karakteristikama. Ipak najbolji pokazatelj zrelosti ploda nije njegova veličina i težina. Približno zreo avokado će opasti sa stabla, a svoje sazrijevanje nikad ne nastavlja na stablu, nego nakon berbe. Zbog čega težina ploda ne odlučuje o vremenu berbe. Zreo avokado ima jednolično mekano meso i to je najbolji pokazatelj zrelosti ploda.

Ubrani plodovi avokada se ostavljaju na sobnoj temperaturi oko sedmicu do dvije, da nastave svoje sazrijevanje. Stavljanje plodova u papirnate vrećice ubrzava proces sazrijevanja, jer se plin etilen, koji je neophodan za sazrijevanje, sadržava u papirnatoj vrećici.